KEMP DEJVID - Među liderima grupe osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G8) okupljenim u Kemp Dejvidu vlada uvjerenje da bi Njemačka svoje insistiranje na fiskalnoj disciplini u Evropi trebalo da uravnoteži sa stimulisanjem potrošnje kako bi se izbjegla finansijska katastrofa sa globalnim posljedicama.
Najviši zvaničnici zemalja G8 ovog vikenda razgovaraju u rezidenciji predsjednika SAD u Merilendu o načinima da se ukroti dužnička kriza u Evropi, a da se s druge strane povećaju prodaja i tražnja i da se podstakne otvaranje novih radnih mjesta.
U današnjoj raspravi, predsjednik SAD Barak Obama i lideri Njemačke, Francuske, Kanade, Italije, Velike Britanije, Rusije i Japana nastoje da dođu do konsenzusa, iako odlučan, konkretan plan akcije za sada nije na vidiku.
Obama je ustanovio ton rasprave na samitu kada je poslije sastanka s novoizabranim predsjednikom Francuske Fransoom Olandom izjavio da je cilj ovog skupa - promovisanje kako fiskalne konsolidacije tako i "snažnog rasta".
Prema Obaminim riječima, on i Oland su se "složili da se tu radi o pitanju od izuzetnog značaja, ne samo za narode Evrope već i za svjetsku ekonomiju".
Kada se Obama u Kemp Dejvidu pozdravio sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, zagovornicom mjera štednje u Evropi, i pitao je kako je, Merkelova je, s obzirom na otpor prema tim mjerama, samo slegnula ramenima.
"Pa, Vi i imate o čemu da razmišljate", rekao je Obama na to.
Pored mjera štednje i podsticanja privrednog rasta, među centralnim temama je sudbina Grčke, koja se među zemljama evrozone suočava sa najakutnijom finansijskom krizom; 17. juna će imati nove parlamentarne izbore, jer se nije mogla sastaviti vlada koja bi nastavila da pruža podršku već usvojenim mjerama štednje.
Zbog toga se postavilo pitanje da li će Grčka odustati od evra kako bi izbjegla primjenu mjera štednje, na kojima insistiraju međunarodni kreditori u zamjenu za obilnu finansijsku pomoć.
Oland je poslije sastanka sa Obamom u Bijeloj kući izjavio da SAD i Francuska dijele isto mišljenje - "činjenicu da Grčka mora da ostane u evrozoni" i da svi moraju da učine sve što mogu u tom pravcu.
Oland, prvi socijalistički predsjednik Francuske od 1995. godine, zastupa povećanje potrošnje kako bi se pokrenule ekonomije u krizi - za razliku od svog prethodnika Nikole Sarkozija, koji je zajedno sa Angelom Merkel zastupao stroge mjere štednje kao odgovor na fiskalne probleme na Starom kontinentu.
Među temama u Kemp Dejvidu je i svjetska energetika, u situaciji kada su Iranu, zbog njegovog nuklearnog programa, uvedene sankcije na izvoz nafte.