TEHERAN - Ormuški moreuz, jedna od glavnih svjetskih ruta za izvoz nafte, blokiran je od strane Irana od početka novog rata na Bliskom istoku.
Povremeni "prozori prilika" za tankere
Međutim, Financial Times izvještava da se povremeno otvaraju neočekivani "prozori prilika" za tankere zaglavljene u Arapskom moru, samo da bi jednako brzo nestali.
Prolazak kroz tjesnac traje i do osam sati, a tokom tog vremena globalna politička situacija može se dramatično promijeniti.
List navodi kako neki brodovi ipak uspijevaju preći blokirani Ormuski moreuz.
Iran otvara pa ponovo zatvara moreuz
Trgovci naftom tvrde da "postoje načini", ali ne objašnjavaju koji tačno. U večernjim satima 17. aprila, iranske vlasti su objavile da ponovo otvaraju Ormuški moreuz, koji je bio zatvoren od kraja februara. To se dogodilo nakon što je Izrael potpisao sporazum o prekidu vatre s Libanom. Međutim, sljedećeg jutra Teheran je ponovo blokirao morski put, proglasivši da je Ormuski moreuz "pod strogom upravom i kontrolom" oružanih snaga Islamske Republike.
Tanker "Akti A" iskoristio priliku
Ova odluka je motivisana američkom blokadom iranskih luka. Tanker Akti A, u vlasništvu danske kompanije Maersk, uspio je da se provuče kroz prozor prilike, prevozeći približno 300.000 barela dizela za trgovca Vitol, izvještava FT, prenosi Express.hr.
Akti A bio je na čelu dugog niza brodova koji su pokušavali da napuste Persijski zaliv i bio je jedan od rijetkih brodova koji su prešli moreuz prije nego što je Iran objavio da ga ponovo zatvara, a Korpus islamske revolucionarne garde poslao svoje brodove u vode.
Nisu svi brodovi imali sreće
Nisu svi tankeri u toj grupi imali sreće: nekoliko brodova francuske kompanije CMA CGM takođe je pokušalo da prođe kroz moreuz, ali su se vratili nakon što je jedan od njih pogođen granatom. I drugi tankeri na kraju reda za Akti A takođe su se vratili.
Peter Vernink, izvršni direktor švajcarske brodarske kompanije Swiss Marine, rekao je novinarima da je jedan od njihovih brodova u petak dobio uputstva za prolazak kroz moreuz. Međutim, dok je kineski vlasnik to koordinisao s kineskim vlastima, već je bila subota ujutro.
"Očigledno se do subote sve promijenilo", rekao je Vernink.
Brod na kraju nije nastavio kroz moreuz. Posljednji brod koji se uspješno provukao kroz taj prozor bio je tanker koji je prevozio naftu za azerbejdžansku državnu naftnu kompaniju SOCAR.
Ogroman profit i strateški značaj moreuza
Prema riječima trgovca upoznatog s tim pitanjem, pošiljka je donijela "ogroman profit".
Ormuški moreuz proteže se između Irana na sjeveru i omanske eksklave Musandam na jugu. Na svom najužem dijelu širok je između 33 i 40 kilometara, pisao je Express.
Kako funkcioniše saobraćaj kroz moreuz
Uprkos relativnoj skučenosti, saobraćaj kroz moreuz organizovan je s izuzetnom preciznošću kako bi se izbjegli sudari i obezbijedio nesmetan protok. Upravljanje saobraćajem u Ormuškom moreuzu organizovano je kroz sistem odvojenih plovnih puteva (Traffic Separation Scheme – TSS), koji je propisala Međunarodna pomorska organizacija. Ovaj sistem funkcioniše poput autoputa na moru.
Saobraćaj je podijeljen u dva glavna koridora – jedan za brodove koji ulaze u Persijski zaliv i drugi za one koji izlaze. Svaki od tih koridora širok je približno dvije nautičke milje, odnosno nešto više od tri kilometra. Između njih nalazi se sigurnosna tampon-zona, takođe široka dvije nautičke milje, koja dodatno smanjuje rizik od sudara brodova koji plove u suprotnim smjerovima.
Dubina vode u glavnim plovnim putevima kreće se između 60 i 100 metara, što je više nego dovoljno za najveće brodove koje je čovječanstvo ikada izgradilo. Na "neplovnom" dijelu moreuz je dubok 30–70 metara. Gaz američkih razarača je, primjera radi, 9–10 metara, a nosača aviona oko 15 metara.
