Svijet

Makronove etape neće se dopasti članicama EU

Makronove etape neće se dopasti članicama EU
Foto: N.N. | Makronove etape neće se dopasti članicama EU

BRISEL - Francuska je predložila da se proces pristupanja EU radikalno promijeni, a zemlje kandidati ne bi ušle odmah u EU, već bi u nju ulazile u etapama, a po riječima analitičara ovaj prijedlog i nije tako loš.

Faris Kočan, istraživač na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani, kaže za "Nezavisne" da francuski prijedlog nije nov, te da je neko vrijeme cirkulisao kroz forume i konferencije na kojima su radili različiti istraživači na koji način unaprijediti proces evropskih integracija u regionu.

"Ovaj prijedlog u principu nije loš jer postepeno priprema zemlje za apsorpciju evropskih sredstava i evropeizaciju državnih i javnih uprava i javnih politika na sektorski način, ali to ne može biti zakrpa na rani koju je Emanuel Makron, francuski predsjednik, nanio svojim vetom. Takve alternative ili prijedlozi takođe bi se mogli tražiti uz uslov da dobiju zeleno svjetlo Sjeverne Makedonije i Albanije", smatra Kočan.

Njegova je procjena da ostale članice EU neće olako pristati na ovaj prijedlog jer, kako smatra, još postoji ljutnja zbog nastupa Francuske na prošlom Evropskom samitu.

"Možemo očekivati nove evropske rasprave o ovoj temi, ali evropska perspektiva će stagnirati tokom ovih rasprava i to je najveći problem", zaključuje Kočan.

Prema dokumentu predviđeno je sedam etapa, odnosno sedam različitih nivoa integrisanja u EU, a zemlja kandidat bi se uključivala u evropske institucije u okviru etape za koju je dobila zeleno svjetlo. U dokumentu se navodi da kad zemlja kandidat ispuni obaveze u oblasti pravne tekovine, bila bi postepeno uključivana u EU institucije koje su sastavni dio pravnih pitanja, poput EuroJusta, Europola. Istaknuto je da bi nakon svake etape zemlja bila spremna za određene fondove koji bi joj pomogli da se nastavi prilagođavati evropskoj pravnoj stečevini.

"Završetak pregovora u svakoj etapi otvara mogućnost zemlji kandidatu da učestvuje u odgovarajućim programima EU, povezanim s relevantnim sektorskim politikama i tamo gdje je to primjereno mogla bi koristiti određena ciljana finansijska sredstva", piše u dokumentu.

Važna je činjenica da Francuska eksplicitno spominje da je konačni cilj ovog reformskog procesa punopravno članstvo zemalja zapadnog Balkana u EU, ali se iz teksta može iščitati da se ova perspektiva ne odnosi na Tursku, kojoj se, kako izgleda, vrata ka članstvu u EU definitivno zatvaraju.

Inače, Francuska predlaže da prva etapa bude vladavina prava i temeljna prava, da se druga odnosi na obrazovanje i istraživanje, dok bi u treću bili uključeni rad i socijalna pitanja. Prema tom prijedlogu, četvrta bi se odnosila na finansijske poslove, peta na jedinstveno tržište, poljoprivredu i ribarstvo, a šesta na spoljne poslove. U posljednju, sedmu etapu bila bi uključena sva preostala pitanja koja nisu eksplicitno navedena u prvih šest etapa.

Strukturni fondovi bi bili dostupni zemljama kandidatima nakon ispunjene pete etape, a kriterijumi za svaku od etapa bi bili posebno precizno definisani.

Takođe, dokument predviđa i reverzibilnost procesa, odnosno vraćanje na prethodne faze ako dođe do usporavanja u oblasti vladavine prava.

Ako prijedlog naiđe na dobar prijem, Evropska komisija bi mogla izaći sa zakonodavnim prijedlozima za reformu procesa pristupanja već u januaru, a Evropski savjet bi nove kriterijume mogao usvojiti na proljeće.

Kako pišu evropski mediji, već danas i sutra bi dokument mogao biti podijeljen zemljama članicama na Evropskom savjetu spoljnih poslova, kada se mogu očekivati i prve reakcije.

Varheji dobio zeleno svjetlo

Oliver Varheji će biti izabran za novog komesara za proširenje EU jer je juče Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta prihvatio dodatne pisane odgovore koje su zatražili nakon što su odbili da mu daju zeleno svjetlo na saslušanju.

Naime, evropski poslanici izrazili su skepticizam da li će on kao novi komesar biti pod uticajem Viktora Orbana, mađarskog premijera. S obzirom na to da su zadovoljni njegovim odgovorima u kojima je istakao da će postupati nezavisno i da će zastupati liniju Evropske komisije, očekuje se da će EP o novoj komisiji glasati 27. novembra u Strazburu.

Pošto je ta prepreka uklonjena i neće biti potrebno dodatno saslušanje koje bi dovelo do kašnjenja stupanja na dužnost nove Evropske komisije, u Briselu se očekuje da će Komisija Fon der Lejenove započeti s radom 1. decembra.

ETAPE

- Vladavina prava i temeljna prava,

- Obrazovanje i istraživanje,

- Rad i socijalna pitanja,

- Finansijski poslovi,

- Jedinstveno tržište, poljoprivreda i ribarstvo,

- Spoljni poslovi,

- Sva preostala pitanja koja nisu eksplicitno navedena u prvih šest etapa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije