OSLO - Nobelova nagrada za mir 2014. godine pripala je pakistanskoj djevojčici Malali Jusafzaj i indijskom borcu za prava djeteta Kajlašu Satiratiju.
Komitet je naveo da je nagrada dodjeljena zbog njihovog nesebičnog rada protiv nasilja i ugnjetavanja djece i mladih, kao i za neprestanu borbu za pravo svakog djeteta na obrazovanje. Malala je postala najmlađi dobitnik Nobelove nagrade u istoriji.
Malala Jusafzaj (17), jedan od favorita za ovu nagradu i prošle godine, istaknuti je borac za obrazovanje devojčica u Pakistanu još od 2009. godine, kada je imala 12 godina i pisala blog za BBC pod pseudonimom Gul Makai u kom opisuje život pod talibanskom okupacijom.
U žižu javnosti svjetske dospjela je u oktobru 2012. godine, kada je napadnuta u školskom autobusu u pakistanskoj dolini Svat. Talibanski napadač je ušao u autobus, prozvao njeno ime, a zatim ispalio tri hica u nju. Jedan metak ju je pogodio u lice. Prebačena je u bolnicu u Engleskoj gdje je nakon duge rehabilitacije uspjela da se oporavi.
Nakon toga je nastavila svoju borbu i dobila široku međunarodnu podršku, prenosi B92.
"Uprkos mladosti, Malala se već godinama bori za pravo djevojčica na obrazovanje i svojim primerom je pokazala da djeca i mladi ljudi mogu i sami da doprinesu poboljšanju situacije. Činila je to u najopasnijim uslovima. Tokom svoje herojske borbe, postala je glavni portparolka prava djevojčica na obrazovanje", navedeno je u obrazloženju nagrade.
Drugi laureat Kajlaš Satirati (60) je manje poznat u zapadnom svijetu, ali je u Indiji istaknut borac za pravo djece i predvodnik protesta protiv izrabljivanja djece zarad finansijske dobiti.
Njegova organizacija "Bačpan Bačao Andolan" je oslobodila više od 80.000 mališana iz radnog zarobljeništva i pomogla njihovu reintegraciju u društvo.
Satirati smatra da je radna eksploatacija djece i pitanje ljudskih prava i socijalno pitanje, jer ono podržava siromaštvo, nezaposlenost, nepismenost, nekontrolisani rast populacije i niz socijalnih problema. Jedan je od ključnih ljudi za donošenje brojnih zakona u Indiji, kojima se država bori protiv ove pojave.
Živi u Delhiju sa suprugom, ćerkom, sinom i snajom, kao i velikim brojem djece koje je njegova organizacija oslobodila.
"Satirati je nastavio tradiciju Mahmatme Gandija i predvodio je niz mirnih protesta fokusiranih na borbu protiv eksploatacije djece. Indusima i muslimanima je ovo važan trenutak, da se neko iz Indije i Pakistana pridruži zajedničkoj borbi za obrazovanje i protiv ekstremizma", navodi Komitet.
Norveški Nobelov komitet je ove godine dobio 278 kandidatura za Nagradu za mir što je najviše u istoriji. Među kandidatima su 231 pojedinac i 47 organizacija.
Iako su nominacije i komentari Komiteta tajni tokom 50 godina, zna se da su ove godine u konkurenciji bili Edvard Snouden, Čelsi Mening, Vladimir Putin i papa Franja. Kandidovano je i partnerstvo na Međunarodnoj svemirskoj stanici.
Među dobitnicima prestižne nagrade su Nelson Mandela, Aung San Su Ći, Martin Luter King, ali i mnogi čiji je izbor podigao mnogo prašine i koji je nagradu načinio jednom od najkontroverznijih - samo u ovom vijeku tu su kontroverzni izbori američkog predsednika Baraka Obame (2009), Ala Gora (2007), Evropske unije (2012), Džimija Kartera (2002)...
Prošle godine Nobelovu nagradu za mir dobila je Organizacija za zabranu hemijskog naoružanja (OPCW).
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.