Protekle sedmice Novi Zeland je dobio svoju prvu autohtonu ministarku spoljnih poslova iz naroda Maori, a koja ulazi u parlament koji se priprema postati jedan od najraznolikijih na svijetu. Laburistička stranka, na čijem je čelu premijerka Novog Zelanda Jasinda Ardern, koja je bila pobjednica na opštim izborima održanim 17. oktobra, na poziciju ministarke spoljnih poslova prvi put je izabrala ženu iz starosjedilačkog naroda Maora.
Nanaia Mahuta, koja je u prethodnoj koaliciji vlade bila ministarka za lokalnu upravu i razvoj Maora, postala je prva ministarka spoljnih poslova iz naroda Maora.
Maori su polinezijski narod s Novog Zelanda koji se na područje Južnog i Sjevernog ostrva, doplovivši u kanuima, naselio između 9. i 13. vijeka iz područja Polinezije.
Dolaskom evropskih naseljenika populacija Maora počinje opadati i broj im je ratovima i uvezenim bolestima sveden na oko 100.000. Novozelandskim popisom 2006. pod maorskim etničkim imenom izjasnilo se 565.329 osoba.
Maori su narod koji duboko vjeruje da istorija, porodica i preci te zemlja iz koje dolaze govore sve o njima, o onome što su danas. Suprotno od uvriježenog mišljenja, vjeruju da je prošlost uvijek ispred nas, a budućnost nevidljiva i iza nas. Prošlost nas formira i čini takvima kakvi jesmo. Maor znači "običan" ili "prirodan". I u tome ima puno istine jer se njihova kultura najbolje može razumjeti sagledavajući je kroz njihovu jedinstvenu interakciju s prirodom.
Ko je Nanaia Mahuta
Mahuta je prvi put izabrana u parlament 1996. godine, a u srodstvu je sa pokojnom kraljicom Maora, Te Arikinui Te Atairangikahu, i aktuelnim monarhom Maora Kingijem Tuheitiajem.
Mahuta je 2016. godine učestvovala u tradicionalnoj ceremoniji moko - ili Maori tetoviranja - te tako postala prva žena koja je nosila tradicionalnu tetovažu moko kauae u parlamentu.
Postoje i sveti protokoli oko izrade ove tetovaže. Nekada se tetovaža nanosila dlijetima, ali sada se često koriste mašine za tetoviranje.
Upitana za tetovažu Mahuta je rekla da nije dugo razmišljala o tome kako će njena tetovaža uticati na svijet oko nje.
"Štaviše, razmišljala sam o još dužoj projekciji svog životnog hoda i načinu na koji želim da idem naprijed i dam doprinos. To mi je glavno", rekla je Mahuta.
Rukuvai Tipene-Alen, politička novinarka televizije Maori, koji takođe nosi moko kauae, rekla je da je imenovanje Mahute izuzetno značajno.
"Prvo lice koje ljudi vide na međunarodnom nivou je neko ko govori, izgleda i zvuči kao Maori. To pokazuje da naša kultura ima značaj na međunarodnom nivou, da ljudi vide značaj Maorija i tačka razlike koja Maorijima daje takvu ulogu ", rekla je Tipene-Alen, dodajući da je "lice Novog Zelanda starosjedilačko".
Ona smatra da to što nova ministarka na licu nosi simbol njenih predaka govori da ne postoje granice za Maorije i gdje oni mogu da idu.
"Političari obje strane političkog spektra čestitali su Mahuti na imenovanju za ministra spoljnih poslova, a Sajmon Bridžis, bivši lider Nacionalne stranke desnog centra, rekao je da je ovo nevjerovatan trenutak za međunarodno scenu i da vjeruje da će Mahuta biti sjajna. Političar stranke "Zeleni" Golriz Gahraman, koji je bio prvi izabrani poslanik za izbjeglice na Novom Zelandu, čestitao je Mahuti, rekavši da je "uzbudljivo" to što je zemlja "dekolonizovala" svoj glas u spoljnim poslovima.
Ta moko tetovaža
Maori tetovaže su među najprepoznatljivijim tetovažama na svijetu i imaju svoj identitet među polinezijskim tetovažama.
Moko ili mokomokai je facijalna tetovaža Maora sa Novog Zelanda, ali se u današnjem svijetu svaka tetovaža na licu pogrešno naziva moko. Prvobitno je tetovirana kao znak inicijacije i kod muškaraca i kod žena. Kod muškaraca je to bio znak spremnosti za dužnosti odraslih, poput braka, reprodukcije i borbe. Time se takođe isticala njegova privlačnost te su se prilikom izrade pjevale ceremonijalne pjesme o tome kako će mu žene htjeti služiti nakon što primi moko. Za žene je to bio znak snage, plodnosti i ljepote, ali je označavao i njena prava.
Jedina osoba koja je poznavala tajnu maorskih tetovaža uvijek je bila "tohunga ta moko", što znači majstor tetovaža. Bio je jedan od najcjenjenijih i mudrijih osoba tog plemena i imao je isključivo pravo na tetovažu plemena. Glava se inače smatra najsvetijim dijelom tijela Maori kulture. Moko nose i muškarci i žene, a primjenjuje se na licu, stražnjici (raperape) i bedrima (puhoro) kod muškaraca, te na bradi (kauae), usnama (ngutu) i ramenima žena.
Ne postoji skup obrazaca moko simbola, a njegovo značenje zavisi od položaja na licu. Lijeva strana lica se odnosi na istoriju oca, a desna na istoriju majke. Svi simboli imaju svoje značenje, a obično nose plemensku vezu koja govori o porijeklu i priči osobe koja je nosi. Ta moko ili jednostavno moko, zapravo je vizuelni jezik koji se smatra fizičkom manifestacijom pravog identiteta neke osobe. Vjeruje se da svako nosi svoj moko iznutra, u neposrednoj blizini srca, a kada se osoba osjeća spremnom, majstor tetovaže ga jednostavno izvuče na površinu. Ta moko je daleko više od obične tetovaže, to je svojevrsni rezime. Osim što je u drevno doba predstavljao status u plemenu, moko služi i kao podsjetnik ljudima o njihovoj odgovornosti u životu.
Drevna praksa tetoviranja Maora s Novog Zelanda je nakon kolonizacije od 1840. godine počela nestajati. Do sedamdesetih godina 20. vijeka, moko je gotovo nestao, svega nekoliko starijih žena je imalo moko, a preostale su se tetovaže počele poistovjećivati s kriminalom i bandama, odnosno s nezadovoljnim urbanim Maorima. Pozitivne promjene su počele tokom osamdesetih godina, s podsticanjem oživljavanja maorskog jezika i kulture, a u posljednjih nekoliko godina došlo je i do oživljavanja drevne prakse ta mokoa.
Žene nose moko na licu, a može biti na i čelu, nosnicama, iznad gornje usne ili vratu, no ponajviše se nosi na bradi. Oživljavanje ove tradicije je zaista uočljivo, posebno kod žena.
Parlament Novog Zelanda
Laburistička partija premijerke Jasinde Ardern pobijedila je na izborima prošlog mjeseca, osvojivši 49,1 odsto glasova prema preliminarnim rezultatima.
Sa osvojena 64 od 120 mjesta u parlamentu, njena partija je prva koja je osvojila većinu od 1996. godine. Skoro polovina poslanika biće žene, a 10 odsto njih je otvoreno priznalo da su homoseksualno orijentisani.
"Ovo je kabinet koji se zasniva na zaslugama koje su takođe nevjerovatno raznolike i ponosna sam na to. Oni odražavaju Novi Zeland koji ih je izabrao", rekla je Ardernova u ponedeljak, kada je najavila ko će biti članovi njenog kabineta.
Književnica Mahnute nazvala "ružnom i necivilizovanom"
Novozelandska online prodavnica "Mighty Ape NZ" povukla je iz prodaje knjigu književnice koja je kritikovala tradicionalnu maorsku tetovažu nove ministarske spoljnih poslova.
Naime, književnica Olivija Pirson je na Twitteru napisala da je maorska tradicionalna tetovaža nove ministarke spoljnih poslova Novog Zelanda Nanaie Mahute "ružna i necivilizovana".
Tweet Olivije Pirson izazvao je ljutnju javnosti i doveo do zahtjeva za povlačenjem njene knjige iz prodaje, zbog čega je online prodavnica obećala da će to učiniti i da njena knjiga više neće biti dostupna za kupovinu.
Mnogi korisnici Twittera ocijenili su komentare Pirsonove kao rasističke i uvredljive za Maore, ističući da je moko dio njihove tradicionalne kulture.