Svijet

Pratite nas na Google news

Mediji: Ponovo aktivna najopasnija migrantska ruta

Mediji: Ponovo aktivna najopasnija migrantska ruta
Foto: Screenshot/Twitter/Ilustracija | Mediji: Ponovo aktivna najopasnija migrantska ruta
Tanjug

BON - Migrantske rute između Afrike i Evrope se mijenjaju, na Kanarska ostrva je posljednjih mjeseci stiglo šest puta više migranata nego prošle godine, a kriza izazvana korona virusom je samo jedan od razloga.

Oko 5.000 afričkih migranata stiglo je od početka godine na Kanarska ostrva.

Migrantska ruta između Afrike i tih španskih ostrva i ranije je korišćena, prenieo je Dojče vele.

Sredinom 2000-ih tamo je stiglo na desetine hiljada ljudi, ali kasnije su se samo rijetki usuđivali da krenu tim putem, između ostalog i zato što se to smatra najopasnijim morskim putem na svijetu.

Prema navodima humanitarnih organizacija, tu pogine svaki 16 migrant.

Može samo da se nagađa zašto se ta ruta sada ponovo tako često koristi.

Bram Frouz iz nezavisnog naučnog instituta "Miksd Migrejšen Senter" iz Ženeve podsjeća na dalekosežni uticaj pandemije korone. 

"Društvene i ekonomske posledice pandemije pojačavaju kod mnogih želju, a sigurno i potrebu za migracijom. Istovremeno, ona im oduzima brojne mogućnosti da to i urade", kaže Frouz za Dojče vele.

S jedne strane, ljudi imaju manje novca za putovanje, a s druge, sloboda kretanja je svuda ograničena.

Na mnogim klasičnim rutama ima manje krijumčara i to ne samo zato što su granice zatvorene, kaže Frouz.

Razlozi premještanja migrantskih ruta ne leže dakle samo u korona-krizi.

Proteklih godina mnoge evropske zemlje sklopile su razne sporazume s tranzitnim zemljama kao što su Niger ili Libija.

Ti sporazumi uvijek funkcionišu na isti način: afričke zemlje čine više da bi zadržale migrante i to mnogo prije nego što dospiju do sjevernoafričke obale.

Evropljani im zauzvrat uplaćuju velike sume novca, ali ujedno i povećavaju svoj angažman kada je riječ o ekonomskom razvoju tih afričkih zemalja.

Međutim, takvi sporazumi često dovode samo do promjene ruta.

U slučaju Kanarskih ostrva nije isključeno da je Španija postala žrtva sopstvene migrantske diplomatije.

Frouzov kolega Met Herbert iz nevladine organizacije "Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala" kaže da su ovo samo nagovještaji novog masovnog migrantskog kretanja ka Evropi.

Prema njegovim riječima, posljednjih mjeseci ima znatno manje migranata u tranzitu, ali zato je sve više stanovnika sjeverne Afrike koji kreću na isti takav migrantski put.

Kako navodi Dojče vele, više od 7.000 Tunišana je od početka godine krenulo preko Sredozemnog mora, najviše od početka tzv "Arapskog proljeća" 2011. godine.

I u susjednoj Libiji, nekada jednoj od najvažnijih tranzitnih zemalja takozvane Srednje sredozemne rute, ljudi uz pomoć krijumčara kreću ka Evropi.

"Mislim da je to samo prethodnica nove migracije koju podstiče Kovid-19", kaže Herbert.

"Neregularni migranti iz zapadne i centralne Afrike, kao i sa roga Afrike, do sada nisu imali vremena da stignu".

On procjenjuje da će se to dogoditi u idućih šest do 12 mjeseci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije