MOSKVA - Ruski premijer Dmitrij Medvedev rekao je danas da odluka Moskve o odustajanju od projekta Južni tok nije bila politička niti emotivna, nego čisto pravna.
"Odluka koju je donijela Rusija nema politički, a pogotovo ne emotivni karkater. To je pravna odluka", kazao je on na sastanku sa ministrom energetike Aleksanrom Novakom i šefom Gasproma Aleksejem Milerom.
Medvedev je objasnio da su svi pokušaji Rusije da započne rad na tom projektu bili uzaludni.
"Bili smo primorani da se povučemo iz projekta", konstatovao je on, prenosi Tas.
"To je tužno, ali život ide dalje, postoji niz drugih ideja", naglasio je šef vlade.
Kako je rekao spremi su na saradnju, ali pod uslovom o kojima mogu da se dogovore.
On je dodao da je Južni tok bio dobar projekat.
"Mi smo na njemu veoma ozbiljno radili", ukazao je Medvedev.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je 1. decembra 2014. godine tokom posjete Turskoj objavio da u "sadašnjim uslovima Moskva neće realizovati projekat Južni tok" jer nije dobila dozvolu od Bugarske i EU.
Istovremeno, prema njegovim riječima, Moskva je spremna da izgradi drugi sistem gasovoda do Turske i napravi gasno čvorište na granici Turske i Bugarske.
Ministar energetike Rusije Aleksandar Novak je na sastanku savjetovao je evropskim partnerima da što prije počnu izgradnju infrastrukture do gasnog čvorišta na tursko - grčkoj granici.
"Polazimo od toga da sporazum o tranzitu gasa u EU preko Ukrajine ističe 2019. godine", naglasio je Novak.
Kako kaže, isporuke gasa za evropske potrošače će biti obezbijeđene na granici Turske i Grčke.
"Evropska komisija bi trebalo zajedno sa zemljama korisnicima u što kraćem roku donese odluku o razvoju sopstvene infrastrukture kako bi odgovarajuće količine gasa bile dostavljene evropskim potrošačima. Smatramo da to treba da se uradi što prije jer se tako krupni projekti ne realizuju za godinu dana i da bi u srednjoročnoj perspektivi gas bio dobijen, neophodno je početi sa radovima", upozorio je ministar energetike.
Direktor Gasproma Aleksej Miler je ranije kazao da je gasovod Turski tok, o čijoj izgradnji su se Moskva i Ankara dogovorile u decembru 2014, jedinstvena maršruta za buduće isporuke 63 milijardki kubnih metara ruskog gasa, koje sada idu preko Ukrajine.
Prema njemu, to će omogućiti da se izbjegnu rizici, koji sada postoje tokom tranzita gasa preko Ukrajine.
Južni tok je bio globalni infrastrukturni projekat Gasproma izgradnje gasovoda kapaciteta 63 milijarde kubnih metara gasa kroz akvatoriju Crnog mora u zemlje južne i centralne Evrope u cilju diversifikacije maršrute izvoza prirodnog gasa i isključenja tranzitnih rizika.
Kopneni dio Južnog toka je trebalo da prođe teritorijama Bugarske, Srbije, Mađarske, Slovenije i Austrije do krajnje tačke u Trevizu u Italiji.
Od osnovnog pravca u planu su bili i priključci za Hrvatsku i Republiku Srpsku.