Svijet

Mejsan: Za Ameriku je najvažnija nezavisnost Bondstila

Mejsan: Za Ameriku  je najvažnija nezavisnost Bondstila
Mejsan: Za Ameriku je najvažnija nezavisnost Bondstila
Srna

MOSKVA - Francuski novinar Tjeri Mejsan ističe da je za SAD i neke zapadne sile važnija nezavisnost vojnog kompleksa "Bondstil", nego samog Kosova, te da od trenutka kad je Kosovo postalo centar za prihvatanje heroina iz Avganistana, gdje se proizvodi pod budnom okom američkih trupa, niko više ne može govoriti o nezavisnosti Albanaca na Kosmetu, jer su oni pretvoreni u roblje narko-kartela.

Mejsan, pisac  poznate knjige "Nevjerovatna laž" o dešavanjima 11. septembra 2011. godine u Njujorku,  u intervjuu  listu "Geopolitika"  navodi da je EU  stvorena na osnovu  "Maršalovog plana", koji je prethodio NATO-u, te da je, u suštini, dio plana o anglosaksonskkoj dominaciji u svijetu.

"Većina Srba razmišlja o približavanju EU, zaboravljajući pri tom da  je  Unija samo uljuđeni dio jednog zajedničkog bića, kome je NATO vojni dio. Moguće je da  kriza evrozone doprinese raspadu EU. U tom slučaju će se zemlje kao što su Grčka i Srbija spontano okrenuti ka Moskvi. S njom imaju mnogo toga zajedničkog" - smatra Mejsan, koji je i politički aktivista.

On tvrdi da je fransuska obavještajna služba pomagala Srbiji tokom NATO agredije 1999. godine, uprkos tome što je Francuska bila prisiljena da učestvuje u tom napadu.

"Moj prijatelj /s kojim sam kasnije  zajedno pisao knjigu  "Pentagejt: Napad na Pentagon projektilom 11. septembra"/, komandant Pjer-Anri Bunel, uhapšen je  tokom rata na Kosovu zbog špijunaže u korist Srbije. Potom je isporučen Francuskoj i osuđen na dvije godine zatvora, umjesto na doživotnu robiju, kako predviđaju  francuski zakoni. Ta presuda je dokaz da je radio po naređenju nadležnih u vrhu francuske obavještajne službe" - objašnjava Mejsan.

On ističe da sa bivšim francuskim predsjednikom Nikolom Sarkozijem nije imao dobre odnose zato što je dokazivao da je Sarkozi američki čovjek.

"Otkrio sam da je  Sarkozi, dok je bio mladić, živio u Njujorku kod ambasadora Franka Viznera juniora. Taj diplomata je sin Franka Viznera starijeg, jednog od najvažnijih ljudi i osnivača CIA. Iz toga proizilazi da je  politička karijera Sarkozija uslovljena  njegovim odnosom s Ciom. Nije ništa čudno što je, kad je postao predsjednik Francuske, štitio interese Vašingtona, a ne Francuske" - navodi Mejsan.

Prema njegovim riječima, Srbija ima nešto zajedničko sa Frankom Viznerom juniorom, jer je on organizovao jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova, kao specijalni predstavnik američkog predsjednika. To je  detaljno pojasnio na Evroazijskom Medija Forumu u Kazahstanu.

"Poslije su od mene tražili da napišem opširniji članak za ruski list  `Odanko`. Potom je, igrom slučaja, taj članak objavljen  za vrijeme rata u Gruziji. Kad je Sarkozi došao u Moskvu Vladimir Putin je prije početka razgovora stavio na sto taj moj tekst pred Sarkozija. To naravno nije donijelo ništa dobro u  mom odnosu s njim" -  pojašnjava Mejsan.

On tvrdi da zapadne sile žele da svrgnu Bašara al Asada i sirijsku vlast na isti način na koji su to učinili sa Slobodanom Miloševićem. 

"Od 23 miliona Sirijaca, dva do dva i  po podržavaju naoružane grupe  koje žele da destabilizuju zemlju i oslabe vladine snage. Zauzeli su kontrolu nad više gradova u ogromnim ruralnim predjelima zemlje. U svakom slučaju, ove grupe neće biti u stanju da  svrgnuti vlast u Damasku. Prema planu,  prve terorističke akcije trebale su uspostaviti šablon -  provokacija-represija -  kako bi se dobilo opravdanje za vojnu kampanju protiv Sirije. Ovaj plan sačinjen  je  po modelu primijenjenom u Srbiji na Kosovu.

Prvo oružane provokacije OVK, potom represija Slobodana Miloševića, kojoj je odgovor bio NATO intervencija. Treba reći da je  dokazano da su grupe  koje se bore u Siriji obučavali bivši pripadnici OVK-a na Kosovu. Ovaj plan u Siriji nije uspio, jer Rusija Vladimira Putina nije Rusija Borisa Jeljcina. Moskva i Peking nisu dozvolili NATO-u da interveniše" - rekao je Mejsan. 

Razlozi upornog nastojanja da se uklone mnoge vlasti na Bliskom istoku su  -  preoblikovanje tog područja, manjim dijelom, i ono što je najvažniji motiv velikih zapadnih sila - ekonomska pozadina.

Otkrivene su ogromne rezerve prirodnog gasa na jugoistoku Mediterana. Središte tih nalazišta je  u blizini Homsa, u Siriji -   objašnjava Tjeri Mejsan.

On je ponovio da su događaji od 11. septembra 2001. uticali na sva kasnija globalna dešavanja kao i svoju tezu da je tog dana u SAD izvršen vojni udar koji je trajao nekoliko sati, o čemu većina medija ne želi da piše, kao ni o mnogim drugim činjenicama.

"Ne govori se o najvažnijoj činjenici tog dana: nakon napada na Trgovinski centar, odluka o daljem radu vlade donesena je protivzakonito. U SAD  postoji procedura u slučaju nuklearnog rata. Ukoliko dođe do uništenja civilnih i vojnih vlasti, mora se formirati nova vlada.  Oko 10.30 časova toga dana  taj plan je aktiviran, iako su civilne vlasti još bile u stanju da obavljaju svoje zadatke. Sve odluke prešle su u nadležnost vojnih vlasti, koje vraćaju tu nadležnost civilnim vlastima  u 16.30  tog dana.

U tih šest  sati, specijalne snage su okupile skoro sve članove Kongresa i vladine funkcionere te ih sklonili na sigurno, u atomska skloništa. Dakle, možemo reći da se dogodio vojni udar u trajanju od nekoliko sati. Upravo onoliko vremena koliko je bilo potrebno vojnim vlastima za nametanje svojih političkih odluka. One su bile: uvođenje trajnog stanja najveće pripravnosti (unutar zemlje) i odriješene ruke za provođenje globalne hegemonističke politike na međunarodnom novou" - smatra Mejsan.

Francuskog novinara  začuđuje činjenica da su svjetski mediji uglavnom  prihvatili službenu verziju, "zato što je ona, s jedne strane, apsurdna, a, s druge, jer ne objašnjava mnoge detalje tog događaja".

"Ideja da jedan zavisnik (Osama bin Laden),  koji je skriven u pećinama Avganistana, te dvadeset ljudi naoružanih džepnim noževima, mogu sravniti sa zemljom Svjetski trgovinski centar i pogoditi Pentagon,  i to prije nego što uspije da reaguje najmoćnija vojna sila na svijetu -  nije dostojna ni crtanog romana.

Groteskno je što je  malo novinara postavilo to pitanje. Osim toga, službena verzija ne uzima u obzir špekulacije na berzi oko dionica firmi  koje su bile žrtve napada, ili požar u jednom objektu koji pripada Bijeloj kući, te pad trećeg tornja Svjetskog trgovinskog centra  tog poslijepodneva. Svi ti događaji nisu ni spomenuti u konačnom izvještaju o istrazi Komisije predsjedničke kancelarije" - zaključuje Mejsan.

Najčitanije