BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel kaže da nema poređenja između situacije na Krimu i Kosova. Ona je pred parlamentom izjavila da se teritorijalni integritet Ukrajine ne može dovesti u pitanje.
Merkelova je poslanicima Bundestaga poručila da je Rusija, umjesto da djeluje kao partner koji će unositi stabilnost, iskoristila slabosti svog susjeda.
"Ako Rusija nastavi da destabilizuje situaciju u Ukrajini, lideri EU su spremni da preduzmu dalje korake. Ako Rusija nastavi istim putem, to će biti katastrofa ne samo za Ukrajinu i EU, već i za samu Rusiju", rekla je ona.
Merkelova je, takođe, naglasila da se kriza u Ukrajini ne može riješavati vojnim putem.
Prema njenim riječima, partnerstvo između EU i Ukrajine nije upereno protiv Rusije.
De Val: Kosovo loš presedan
Kosovo je loš presedan, a da se Zapad malo više potrudio, mogao je da pokaže da priznanje nezavisnosti neke teritorije znači ispunjavanje međunarodnih standarda, a ne samo nagrađivanje prijatelja, ocijenio je u "Vol strit džornalu" Tomas de Val, saradnik Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir.
De Val je, u komentaru objavljenom u američkom dnevniku povodom predstojećeg referenduma na Krimu, naglasio da je u slučaju Kosova prekršen princip nepriznavanja nezavisnosti teritorije bez saglasnosti matične države i ocijenio da promjena statusa neke teritorije treba da zavisi od volje svih njenih žitelja.
Kako je navedeno u tekstu, odgovor međunarodne zajednice na referendum na Krimu 16. marta trebalo da bude "Autonomija - naravno. Nezavisnost - teoretski. Odgovarajući pravni mehanizmi - apsolutno".
Odgovor EU na situaciju na Krimu bi, prema mišljenju De Vala, trebalo da bude da svaki spor oko prijedloga promjene statusa neke teritorije zahtjeva poštovanje istorijskih aspiracija svih njenih građana - Rusa, Ukrajinaca i Tatara u slučaju Krima; Engleza i Škotlanđana ili, ranije, Kanade i Kvebeka.
Da se Kvebek otcjepio od Kanade, indijanski starosjedeoci bi smatrali da imaju pravo da se odvoje od Kvebeka, a ako Krim bude izglasao na referendumu nezavisnost od Ukrajine, krimski Tatari bi mogli da odluče da formiraju autonomni region koji bi se priključio Ukrajini, primjećuje autor.
"Šta je s kosovskim Srbima? Slučaj Kosova zaista je postavio loš presedan. Proglašenje nezavisnosti od Srbije 2008. godine, za koje je Međunarodni sud pravde ocijenio da ne predstavlja kršenje međunarodnog prava, prekršilo je princip da se nezavisnost otcjepljene teritorije ne priznaje bez pristanka bivše matice", navedeno je u komentaru.
Kosovski Albanci su takođe imali dobre argumente - tvrdili su da ih je Srbija primorala na nezavisnost vojnom intervencijom 1999. godine, poslije koje je, u skladu sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN, nadležnost prešla s Beograda na UNMIK, podsjeća De Val.
Neke države su 2008. godine priznale nezavisnost Kosova, "ali tek pošto su uspostavile međunarodne mehanizme koji su primorali (prištinsku) vladu da poštuja građanska i imovinska prava kosovskih Srba", navedeno je u komentaru.
"Taj proces je po mnogo čemu predstavljao uspjeh. Međutim, da su zapadne zemlje otišle malo dalje u istraživanju opcija suvereniteta za Kosovo u partnerstvu sa Srbijom, mogle su da pokažu da priznanje znači ispunjavanje međunarodnih standarda, a ne samo nagrađivanje prijatelja", ocjenjuje De Val.
Autor komentara u "Vol strit džornalu" zaključuje da separatizam u Evropi ne treba da bude nemoguć, već samo veoma težak za ostvarenje, i da bi za sve na Krimu bolje riješenje predstavljao visok stepen autonomije.
Obama obećao da će "stati uz Ukrajinu"
Američki predsjednik Barak Obama pozdravio je prijelaznog ukrajinskog premijera Arsenija Jacenjuka u Bijeloj kući i obećao je da će "stati uz Ukrajinu" u njenom sporu s Rusijom.
On je upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina da će međunarodna zajednica "biti prisiljena da primjeni skupe mjere ukoliko Rusija ne povuče svoje vojnike s Krima, prenosi BBC.
Ranije su čelnici grupe razvijenih zemalja G7 uputili sličnu prijetnju.
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk izjavio je, govoreći nakon sastanka s Obamom, da se Ukrajina "nikada neće predati" Rusiji.
- Apsolutno je neprihvatljivo da ruska čizma stoji na ukrajinskoj zemlji u 21. vijeku, kršeći sve međunarodne dogovore i sporazume - kazao je.
Diplomatski apeli Moskvi došli su uoči nedjeljnog referenduma na Krimu, čiji će građani biti pitani da li žele ostati u Ukrajini ili se pridružiti Rusiji.
Ruska vojska i proruski naoružani ljudi zauzeli su ključne lokacije na Krimu - autonomnoj regiji Ukrajine čije je stnovništvo većinski rusko - krajem februara nakon pada predsjednika Viktora Janukoviča.
Predsjednik Obama izjavio je kako su SAD "veoma jasne kada smatraju ruski upad na Krim van njihovih baza kao kršenje međunarodnog prava".
- Veoma smo odlučni u izjavama da stojimo iza Ukrajine i ukrajinskog naroda u očuvanju njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta - kazao je.
Komentirajući planirane razgovore između američkog državnog sekretara Johna Kerryja i ruskog mninistra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u Londonu u petak, Obama je izjavio kako se nada da će diplomatski napori rezultirati "promišljanjem procesa".
On je, međutim, naaglasio da, ako Moskva "nastavi s putem kojim je krenula, to je na njima, a ne na nama, međunarodna zajednica će biti prisiljena da primjeni mjere koje će skupo koštati Rusiju zbog njenog kršenja međunarodnog prava i mješanja u unutrašnje stvari Ukrajine".
On nije konkretizirao kakve bi te mjere mogle biti, ali je Vašington već objavio zabranu viza za neke visokorangirane Ruse i zaprijetio je zamrzavanjem sredstava drugima.
Obama je takođe izjavio da će SAD "u potpunosti odbaciti" rezultate krimskog referenduma, rekavši da je on "organizovan nabrzinu".