BERLIN - Demohrišćanski blok, na čijem čelu je njemačka kancelarka Angela Merkel, na parlamentarnim izborima u Njemačkoj osvojio je najviše glasova, 33,8 odsto, i zajedno s "prirodnim partnerima" Liberalima, koji su dobili 14,6 odsto glasova, mogao bi da formira novu vladu.
Dan poslije saveznih njemačkih izbora nije više bilo mjesta za spekulacije i matematičko-političke akrobacije ko će kome i na čiju stranu pretrčati i ko će formirati buduću vladu u Berlinu. Jasno je da, poslije više od decenije, osamdesettromilionskom državom može ponovo da vlada "crno-žuta" (demohrišćansko-liberalna) koalicija i da je Angela Merkel uspjela da "odbrani" titulu kancelara.
Njeni demohrišćani su najjača politička snaga, s osvojenih 33,8 odsto glasova, što je za 1,4 odsto manje nego na saveznim izborima iz 2005. godine i ona će moći da formira vladu s osokoljenim liberalima, koji su postigli čak 14,6 odsto glasova, odnosno blizu pet odsto više nego prošli put, i tako trijumfalno postali istinski pobjednici izbora.
Ali ta vlada, s moćnim Liberalima, ocjenjuju analitičari, neće izgleda biti kao u vrijeme njenog "političkog oca" Helmuta Kola, kada se znalo "ko kosi, a ko vodu nosi", i zato mnogi smatraju da je Merkelova platila visoku cijenu uspjeha i da to što su njeni "mlađi partneri" tako jaki, njoj nimalo neće olakšati posao.
Analitičari ne očekuju nikave velike promjene kursa Vlade u Berlinu, a kako će budući koalicioni partneri vladati i ostvariti svoja predizborna obećanja, brzo će moći da se vidi. Oni koji su im dali glas očekuju najprije rješenja za poboljšanje standarda i privredne situacije.
Dan nakon izbora jedni su uzdržano slavili, drugi trijumfovali, treći se radovali budućim izborima, a socijaldemokrate su "vidale rane", poslije izborne katastrofe. Naime, na izborima su, kako još nezvanični rezultati govore, osvojili svega oko 23 odsto, što je za 11 odsto niže nego na izborima prije četiri godine i najgori rezultat u istoriji partije od Drugog svjetskog rata. Socijaldemokratska partija (SPD), koja je od vremena mudrog Vilija Branta do danas izgubila skoro polovinu svog milionskog članstva, sudeći prema analizama, odlazi u opoziciju i traži puteve "ozdravljenja". Njeni birači su, tvrde statističari, u nedjelju ostali da sjede kod kuće i to je jedan od razloga zašto je učešće na izborima bilo svega 72 odsto, rekordno nisko.
Sa druge strane, liberali tvrde da su zabilježili uspjeh upravo zahvaljujući svojim jasnim idejama o boljem standardu i tome da ljudima mora da se isplati što rade. Oni dodaju da su dobro prošli i zbog svog jasnog profila i zalaganja za više ljudskih prava i sloboda, mudroj kampanji i taktiziranju...
Zeleni bivšeg šefa diplomatije Joške Fišera tvrde da se raduju dvocifrenom uspjehu, iako nisu postigli nijedan od svojih ciljeva - niti su treća po snazi politička partija, niti su spriječili stvaranje "crno-žute" koalicije.
Liberalni Liberali
Liberali su partija osnovana 1948, koja danas broji više od 70.000 članova i čiji je počasni predsjednik bivši šef njemačke diplomatije Hans-Ditrih Genšer. Jedan od predsjednika ove partije bio je i takođe bivši njemački ministar spoljnih poslova Klaus Kinkel. Gvido Vestervele, za koga se pretpostavlja da će biti budući šef njemačke diplomatije i vicekancelar, se na čelu partije nalazi od 2001. Oko deceniju mlađi od Merkelove, Vestervele je rođen u porodici pravnika i sam je doktor pravnih nauka. Šef Liberala je jedan od njemačkih političara koji ne taji svoju homoseksualnost.