BERLIN - Njemački magazin "Štern" objavio je danas u kolumni, ne navodeći izvore, da kancelarka Angela Merkel želi da se 2016. godine povuče iz politike, što je iz vlade odmah demantovano.
"Tvrdnje 'Šterna' nemaju nikakvu osnovu. Važi ono što je kancelarka u intervjuu od 1. aprila rekla 'Bildu'", kazao je zamjenik portparola vlade Georg Štrajter i podsjetio da je Merkelova tada rekla da želi da nastavi da vodi demohrišćanko-liberalnu koaliciju "i da se u cijelom narednom legislativnom periodu angažuje, kao kancelar, za našu zemlju i ljude".
"Štern", samo 45 dana pred njemačke savezne izbore, piše, kao obrazloženje za povlačenje - da će Merkelova 2016. imati iza sebe 25 godina karijere na saveznom nivou i 62 godine života, a njen muž, profesor Joahim Zauer 67, i da ona ne planira međunarodnu karijeru, već da s mužem putuje od Aljaske do Ognjenje zemlje.
Još u aprilu je "Bild" pisao o prijevremenom povlačenju Merkelove iz politike, ali 2015. godine, kada iza sebe bude imala tačno deceniju kancelarske službe, što je portparol njemačke vlade Štefen Zajbert tada demantovao.
Povod za diskusiju o povlačenju Merkelove bila je upravo objavljena knjiga urednika "Bilda" Nikolausa Blomea u kojoj se ukazuje i na to da Merkelova želi 2015. dobrovoljno da se povuče, pošto ona smatra da je 10 godina na kancelarskoj funkciji maksimum i pošto, vjeruje se, ne želi da nastupa i na izborima 2017.
Opoziciona Socijaldemokratska partija (SPD) i njen kancelarski kandidat Per Štajnbrik, "izazivač" Merkelove na ovim izborima 22. septembra, tražili su odmah "jasnu sliku" povodom tih saznanja.
"Građanima mora biti objašnjeno da li biraju kandidatkinju za dvije ili za četiri godine... Odlučujuće je da li će ona to demantovati ili potvrditi", rekao je u Hanoveru Štajnbrik.
Iz redova njenih demohrišćana stigao je demanti, odnosno potvrda da ona nastupa za cijeli legislativni period.
"Naravno da Merkelova nastupa za cijeli legislativni period. U tome nema ni najmanje sumnje. Merkelova će tek 2020. godine biti toliko stara koliko je danas Štajnbrik", objasnio je sekretar njene Hrišćansko-demorkatske unije (CDU) Herman Gree.
Merkelova je, navodno, više puta u uskim grugovima društva, kako navodi Blome u svojoj knjizi, ukazala na to da ona smatra 10 godina maksimalnim vremenom za kancelarsku službu - a njoj će na jesen 2015, pod skoro sigurnom pretpostavkom da će ove izbore dobiti, biti decenija na čelu njemačke vlade.
Za Mereklovu se kaže da 2017. godine ne želi da učestvuje na saveznim njemačkim izborima.
Ona je, podsjeća se, još kao ministar polovinom devedesetih godina prošlog vijeka pledirala na to da tadašnji kancelar i kancelar "rekorder" sa više od 16 godina kancelarske službe, njen "politički otac" Helmut Kol treba da oslobodi mjesto nasljedniku.
To što je Kol 1998. godine, ipak, učestvovao na izborima i izgubio od Gerharda Šredera, Merkelova je, navode mediji, smatrala greškom, koju ni u kom slučaju ne želi da ponovi.
Kada je riječ o paradoksima njemačke politike, onda se ukazuje da, i kada je reč o socijalnoj pravednosti, Nijemci više vjeruju njoj nego socijaldemorkati Štajnbriku. Cinici kažu, aludirajući na nisku popularnost partije, da se SPD još samo tome može nadati - dobrovoljnom povlačenju Merkelove.