VAŠINGTON - Američki milijarder i jedan od najbogatijih ljudi svijeta Voren Bafet predložio je da se drastično promijeni poreska politika u njegovoj zemlji tako što će daleko veća poreska opterćenja nego sad imati sloj najimućnijih.
Bafet je u obraćanju javnosti, posredstvom najuticajnijeg američkog dnevnika "Nujork tajms", naveo da većina građana njegove zemlje sada "jedva sastavlja kraj s krajem", dok "superbogati i dalje imaju ogromne poreske olakšice".
Nakon što konstatuje da je politička elita SAD zatražila od svih Amerikanaca da se "zajednički žrtvuju", u cilju prevazilaženja sadašnje krize, on ističe da je on lično i grupa najbogatijih garđana pošteđena i da su, kad je riječ o poreskim nametima, ostali "netaknuti".
Prema riječima Bafeta, superbogati Amerikanci tako povlašćen položaj mogu zahvaliti moćnim pokroviteljima iz izvršne i zakonodavne vlasti u Vašingtonu.
Prebogati Amerikanac tvrdi da je lani platio bezmalo sedam miliona dolara poreza, što na pravi pogled nije malo, ali u suštini obuhvata svega 17,4 odsto od njegovog oporezivog prihoda, što je, ustvari, manji procenat nego što je platilo više od 20 ljudi u njegovoj firmi.
Kako Bafet navodi, ti njegovi službenici i saradnici su platili, prilikom regulisanja poreskih obaveza za minulu godinu, procentualno iskazano više nego dvostruko u odnosu na njegove izdatke za te namjene.
Suština ove Bafetove primjedbe je ukazivanje na veliko prebacivanje poreskog tereta od strane američke države na leđa srednje i siromašne klase radnika.
Istovremeno u SAD, kako navodi Bafet, "ukoliko zaradite novac zahvaljujući novcu, plaćate manje poreza". Tako je prošle godine približno četiri petine državnih prihoda u Americi dobijeno kroz namete na zarade manje imućnih slojeva građana.
Bafet tvrdo da poreska politika u SAD ranije, tokom perioda od 1980. godine do kraja prošlog vijeka, bila daleko bolja nego sadašnja, jer su najbogatiji slojevi plaćali daleko veće poreze.
Kako čuveni investitor navodi, veći porez na kapitalnu dobit i dividende ne znače automatski i manje ulaganja. Na to ukazuje i podatak da je u navedene dvije decenije širom SAD otvoreno blizu 40 miliona radnih mjesta.
"Snižavanje poreza za bogate u protekloj deceniji nije donijelo pozitivne rezultate, jer je u tom periodu kreirano daleko manje radnih mjesta nego u ranijem razdoblju", tvrdi Bafet.
Navodeći da će se ekipa sastavljena od 12 članova američkog Kongresa detaljno pozabaviti preraspodjelom državnih finansija kako bi predložili konkretan plan za smanjenje federalnog deficita SAD, tokom perioda od 10 godina, za najmanje bilion i po dolara, Bafet zahtjeva da se tom poslu pristupi maksimano ozbiljno.
Bafet predlaže da se, u okviru poreske reforme, smanji porez na zaradu za obične Amerikance, a podignu poreski izdaci za one čija primanja premašuju milion odnosno 10 miliona dolara.
U 2009. u SAD je bilo blizu 237.000 Amerikanca koji su imali zaradu veću od milion dolara i za njih bi, kako navodi Bafet, trebalo uvećati porez na platu, ali i na dividende i kapitalnu dobit.
Dodatni porez bi bio "rezervisan" za sve Amerikance čija godišnja zarada premašuje sumu od 10 miliona dolara, predlaže Bafet, uz napomenu da je sada pravo vrijeme da se i najbogatiji građani SAD žrtvuju za opšte dobro i time pomognu izlasku zemlje iz ekonomske krize za koju analitičari tvrde da je najveća u proteklih 70 godina.