NJUJORK - Ukoliko na predsjedničkim izborima u SAD pobijedi republikanski kandidat Mit Romni, biće to prvi put u američkoj istoriji da pobijedi kandidat koji pripada Mormonskoj crkvi - Crkvi Isusa Hrista svetaca posljednjih dana (The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints), prenijela je Vjerska informativna agencija (VIA).
Vjerska pripadnost kada je predsjednik SAD u pitanju nije toliko značajna kao nekada, mada se očekuje da kandidat jasno zastupa principe hrišćanstva.
Romni je, navodi VIA, u kampanji uspio da znatno ublaži rezerve prema mormonima koje su u američkom društvu još prisutne.
Inače, prosječan Amerikanac ih obično smatra "sektašima" i toga je Romni svjestan, jer tokom čitave kampanje on gotovo da nije pomenuo svoju vjersku pripadnost.
Konzervativni Amerikancu su ga, ipak, prihvatili, prenijeli su američki crkveni mediji.
Porodica Romni je već pet generacija u "mormonskoj vjeri". Mit je bio misionar dvije godine u Francuskoj, a kasnije je neko vrijeme bio u vrhu crkve, član episkopata.
Predsjednik Barak Obama, rođen od oca muslimana, kršten je u protestantskoj crkvi u kojoj se nije zadržao; mijenjao ih je više, što za Ameriku nije neuobičajeno.
Obojica aktuelnih kandidata, Romni i Barak Obama, tvrde da su iskreni vjernici, da vjeruju da je "Isus Hristos sin Božiji koji je postradao za čovječanstvo".
Na pitanje kakvu ulogu ima vjera u njegovom životu, Obama kaže da mu je ona daje perspektivu i sigurnost, koju inače ne bi imao.
Od kada je predsjednik vjera mu je "porasla", više se moli. Obama ističe sa mu je stalo do toga da "Boga voli svim svojim srcem i svom dušom, a bližnje kao sebe samog", mada to, kako kaže, ne uspijeva uvijek.
Romni ističe da je vjera "integralan element" njegovog života; još kao dijete je naučio da voli Boga i bližnje.
Inače, od 43 američka predsjednika gotovo svi su bili pripadnici neke od protestantskih crkava.
Anglikanaca je bilo 11, počevši od Džordža Vašingtona (predsjednik 1789 - 1797), zatim Ruzvelt, Buš mlađi... Na drugom mjestu su protestanti prezbiterijanci - bilo ih je 8, među kojima Ajzenhauer i Regan, dok je baptista bilo 4, a među njima Karter i Klinton.
Huver i Nikson su bili pripadnici kvekera (Friends Church), Džodrdž Buš metodista, a jedini rimokatolik bio je Džon F. Kenedi, predsjednik 1961-1963.
Nepoznanica je kojim konfesijama su pripadali četvorica američkih predsjednika među kojima je Abraham Linkoln (1861-1965), kao i jedan od "otaca osnivača SAD" Tomas Džeferson, koji je, kako se smatra, bio agnostik.