MOSKVA - Ruska duma juče je jednoglasno podržala suspenziju ključnog sporazuma o naoružanju, koji ograničava veličinu konvencionalnih vojnih snaga u Evropi.
Za nacrt zakona, koji je predložio predsjednik Vladimir Putin, glasalo je svih 418 prisutnih poslanika. Ta odluka, kako ukazuju ruski državni mediji, je bez presedana u novijoj istoriji Rusije.
Moratorijum stupa na snagu u noći između 12. i 69. decembra, a odluku o izlasku iz moratorijuma donosi predsjednik Rusije.
U objašnjenju predloženog dokumenta, Putin je naveo da Rusija obustavlja primjenu sporazuma `sve dok zemlje NATO na ratifikuju sporazum o adaptaciji i ne počnu da savjesno ispunjavaju taj dokument`.
Osnovni sporazum su 19. novembra 1990. godine potpisale 22 države koje ulaze u NATO i Varšavski sporazum, a stupio je na snagu 9. novembra 1992. godine.
Za blokove je uvedeno ograničenje za bojevu tehniku - tenkove (smanjenje na po 20.000), oklopna vozila (po 30.000), artiljeriju (po 20.000), bojeve avione (po 6.800) i helikoptere (po 9.000). Većina učesnika sporazuma smanjila je naoružanje do kraja maja 1995. godine. Poslije raspada Sovjetskog Saveza i Čehoslovačke, broj potpisnica sporazuma povećao se na 30.
U novembru 1999. godine u Istanbulu potpisan je sporazum o modifikaciji starog sporazuma, koji je ugovor prilagodio novoj realnosti, odnosno nestanku bloka Varšavskog sporazuma. Uvedena je dalja obaveza o smanjenju naoružanja i to je trebalo da ratifikuju sve države osnovnog sporazuma, ali su ga do sada ratifikovale samo Bjelorusija, Ukrajina, Kazahstan i Rusija.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 26. aprila 2007. godine predložio uvođenje moratorijuma na realizaciju tog sporazuma, i o tome 14. jula potpisao ukaz, objašnjavajući da sporazum poštuje samo Rusija, a zapadni partneri ne, i da alijansa direktno krši sporazum instaliranjem vojnih baza SAD na teritoriji Rumunije i Bugarske.
Prije glasanja, načelnik Generalštaba ruske armije Jurij Balijevki izjavio je da Rusija ima dovoljno snage i sredstava da osigura svoju bezbjednost, i da ukoliko dođe do potpunog propadanja sporazuma, to neće biti njena krivica, `i neće biti nezamjenljivi gubitak za nju`. Naveo je da je Rusija upozoravala na mogućnost moratorijuma, te da je zato `objektivno, danas izvor dobre volje iscrpljen`.
Predsjednik Spoljnopolitičkog komiteta Državne dume Konstantin Kosačov naveo je da odluka Rusije o moratorijumu nema `agresivni i nepovratni karakter`. `Ključ za očuvanje sporazuma nije u Moskvi, već u Briselu`, rekao je on.