LISABON - Na sjednici Parlamentarne skupštine NATO-a, održanoj prošle sedmice u Lisabonu, utvrđeni su programski ciljevi Alijanse u narednom periodu, a koji se uklapaju u koncept "NATO 2030", o kojem smo već opširno pisali.
Prema riječima Jensa Stoltenberga, generalnog sekretara NATO-a, utvrđeni su glavni izazovi, kao i glavne aktivnosti koje bi trebalo da budu kompletirane do kraja godine, kako bi se ostalo u okvirima i planovima agende "NATO 2030".
Na samoj sjednici je posebno bilo govora o potrebi povećanja troškova na odbranu, kao i dalje uklapanje evropskog strateškog odbrambenog koncepta u "NATO 2030".
Kao prijetnje Stoltenberg je naveo pristup Rusije prema susjedima, koji je opisao kao agresivan i opasan, posebno ističući masovne vojne instalacije na Mediteranu. Rusiju takođe vidi odgovornom za miješanje u demokratske procese zapadnih zemalja.
Što se tiče Kine, naglasio je da koristi svoju moć za zastrašivanje drugih zemalja i kontrolu vlastitog naroda, a naglasio je da se Kina sve više približava NATO prostoru. Posebnu prijetnju, kako je rekao, NATO vidi u mogućnostima koje se otvaraju u sajber prostoru, zbog čega od zapadnih saveznika očekuje jače ulaganje u nove tehnologije, a posebno u 5G mrežu.
Što se tiče "NATO 2030", on očekuje da će taj koncept povećati bezbjednost NATO prostora, kao i povećati otpornost NATO saveznika da odgovore na potencijalne prijetnje terorizmom u sajber prostoru i drugim oblastima. Kao posebnu temu naglasio je ranjivost globalnih lanaca snabdijevanja, a koja je proteklih mjeseci stvorila velike probleme na globalnom nivou.
Inače, što se tiče globalnih lanaca snabdijevanja, svijet je proteklih sedmica i mjeseci suočen s energetskom krizom, kao i krizom snabdijevanja čipovima, zbog čega su mnoge industrije ugrožene. Obje ove oblasti NATO vidi kao dio prijetnji i procesa koji mogu znatno uticati na bezbjednost.
Što se tiče čipova, ispostavilo se da Zapad ne raspolaže sa dovoljno kapaciteta da zadovolji globalne potrebe, posebno ako žele da se u strateškim oblastima manje oslanjaju na istočnu Aziju. Za NATO, kao i za zapadne zemlje uopšteno, veliki je problem činjenica da je Tajvan drugi najveći proizvođač čipova na svijetu, kojeg Kina smatra dijelom svoje teritorije. Na Tajvanu se nalazi TSM, kompanija koja proizvodi čipove po dizajnu koje naručuju najveće svjetske kompanije. Ukoliko bi došlo do povećanja napetosti na Tajvanu, cijeli svijet bi osjetio strahovite posljedice u nedostatku čipova jer je TSM nezamjenjiv. Primjera radi, uređaji koje proizvode "Apple", "Nvidia", "AMD Media Tek" i druge kompanije bi bili nezamislivi bez čipova iz TSM-a.
Što se tiče energetike, cijeli svijet trpi zbog nestašice prirodnog gasa, a u posebnom problemu su evropske zemlje, gdje je cijena ovog energenta proteklih mjeseci porasla nekoliko puta. Iako NATO za ovu nestašicu okrivljuje Rusiju, koja je najveći snabdjevač prirodnog gasa u Evropi, većina analitičara probleme vidi negdje drugdje. Na primjer, kako kažu, zbog kovid pandemije brojne kompanije su prvo smanjile narudžbe gasa jer su mislili da će doći do smanjenja proizvodnje, a kad je proizvodnja ponovo krenula, Evropa je iskoristila rezerve gasa kako bi smanjila cijenu energije u trenutku kad se privreda počela oporavljati. Osim toga, zbog hladnog aprila, maja i juna ove godine, znatne količine rezervi potrošene su za grijanje, tako da su skladišta ostala prazna. Takođe, zbog Zelene agende koju je pokrenula EU, najveći evropski proizvođači, poput Nizozemske, smanjili su proizvodnju prirodnog gasa jer žele tranziciju ka obnovljivim izvorima energije. Svi ovi faktori doprinijeli su povećanju cijene gasa.
Bilo kako bilo, NATO ovo pitanje vidi kao bezbjednosni problem, jer nestašica gasa može dovesti do destabilizacije Evrope, što niko ne želi.
U nedavnom intervjuu za "Politico", Stoltenberg je rekao da su sve ovo izazovi koje svijet mora riješiti zajedno, i da je Kina partner u tome, od pitanja rješavanja globalnog zagrijavanja, sajber terorizma, lanaca snabdijevanja i drugih oblasti.
"Mi moramo da politički razgovaramo s Kinom. Mi vidimo njen rast. Kina će uskoro imati najveću ekonomiju na svijetu. Već sada imaju drugi najveći vojni budžet. Već sad imaju najveću mornaricu. Snažno investiraju u moderne tehnologije, uključujući i nuklearnu. Vode u svijetu u mnogim naprednim tehnologijama, poput vještačke inteligencije, a to uključuju u nove oružane sisteme. Kina je mnogo napadnija posebno u Južnom kineskom moru. Sve je ovo važno za našu sigurnost", rekao je on.
(Objavljivanje ovog teksta dijelom je finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
