BRISEL - Oko 5.000 državljana EU je od početka posljednje serije sukoba na Bliskom istoku otišlo da se bori za ekstremističke grupe u Iraku i Siriji, navela je Jiva Johanson, komesarka za unutrašnje poslove EU, u odgovoru na poslaničko pitanje u Evropskom parlamentu.
Kako je istakla, najviše evropskih državljana je na strana ratišta otišlo iz Belgije, Francuske, Njemačke i Velike Britanije. Naglasila je da je puni izvještaj o pojedincima i grupama koje su se pridružile islamistima pod oznakom tajnosti zemalja članica EU, ali je dodala da je do kraja 2018. godine procjena da je od ovog broja njih hiljadu poginulo, dok ih je u regionu još ostalo oko 2.000.
"Možemo reći da je postignut značajan napredak na nivou EU u svim dimenzijama povratka stranih terorističkih boraca, posebno kada je riječ o obezbjeđenju spoljnih granica EU", naglasila je ona.
Inače, problem kako postupati s državljanima koji se vraćaju sa stranih ratišta i dalje nije riješen, a, kako piše žurnal "Ethics&Global Politics" u svom posljednjem broju, EU, SAD i druge zapadne zemlje čiji su državljani učestvovali u ovim borbama i dalje ne znaju na koji način riješiti ovaj problem. Prema procjenama koje iznose, za Islamsku državu borilo se oko 40.000 ljudi iz 80 zemalja svijeta. Njih trećina će se, kako je istaknuto, u jednom trenutku željeti vratiti u matične zemlje.
Oni navode da su do sada pokušavane različite metode, a da nijedna od njih nije pokazala zadovoljavajuće rezultate. Neke zemlje su, kako se ističe, preferirale opciju da oni tamo izgube živote, ili da im se, ukoliko je to moguće, sudi u drugim zemljama. Naglašavaju da je veliki broj suđenja organizovan u Iraku, kako bi se na taj način spriječio ili barem odgodio povratak. Opcija oduzimanja državljanstva je, kako je naglašeno, moralno i legalno teška i nije u skladu ni s međunarodnim pravom i ljudskim pravima.
Pitanje reintegracije u društvo i način kako je ostvariti, naglašeno je, može se podijeliti na psihološke, teološke, socijalne i ekonomske metode. Čak i pod pretpostavkom da reintegracija uspije, teška pitanja i dalje ostaju.
"S čisto etičke tačke gledišta, da li je moralno prihvatljiva integracija ljudi koji su počinili najstrašnije zločine", istaknuto je.
Opasnosti koje postoje od njihovog povratka su, kako je istaknuto, mnoge. Primjera radi, povratnici bi mogli ne samo sami izvesti napade ili inspirisati nove islamiste, već bi im mogli pružiti potrebna znanja da se takvi napadi provredu.
"Na primjer, za Mehdija Nemučea, belgijskog povratnika, vjeruje se da je bio umiješan u planiranje napada u Parizu 2017. i Briselu 2016. Drugi primjer je Abdelhamid Abaud, Belgijanac marokanskog porijekla, za kog se vjeruje da je glavni organizator napada u Parizu. On je dio vremena proveo u Siriji", navode.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.