VARŠAVA - Poljska je dobila novog predsjednika, umjerenog konzervativca Bronjislava Komorovskog, koji se zalaže za brže reforme na unutrašnjem planu, kao i za poboljšanje odnosa sa zemljama Evropske unije i Rusijom.
Prema još nezvanicnim podacima Komorovski je dobio 52,6 odsto glasova, odnosno Poljska se juče praktično podjelila na pola između njega i njegovog rivala Jaroslava Kačinjskog (47,4 procenta).
Komorovski je, svjestan te podjele, odmah posle pobjede poručio građanima: "Iako se podjelila na pola, Poljska je zajednička i zaslužuje slogu. Poljska je najvažnija".
On je i u predizbornoj kampanji obećao da će biti "predsednik pomirenja" koji zatrpava podjele među Poljacima i ne stvara novi jaz. U tome će mu sigurno ići na ruku i to što iza njega stoji vladajuća partija Građanska platforma.
Prema ustavu funkcija predsjednika je uglavnom ceremonijalne prirode, ali, on ima pravo da stavi veto na sve zakone koji se usvoje u parlamentu i da utječe na spoljnu i bezbjednosnu politiku zemlje.
Komorovski se zalaže za blisku saradnju sa vladom premijera Donalda Tuska kako bi u Poljskoj, u roku od pet godina, bio uveden evro. Pobornik je bržih tržišnih reformi i odvojenosti crkve od države. Na spoljnoplitičkom planu zalaže se za okončanje misije u Avganistanu do 2012. godine .
U prvim ocjenama analitičari vjeruju, kako prenose agencije, da će izbor Komarovskog biti pozdravljen u zemaljama članica EU, kao i Moskvi, pošto se zalaže za poboljšanje spoljnopilitičkih odnosa, koji su zategnuti u vreme dok je Jaroslav Kačinjski bio premijer.
Poljska je tim izborom ušla u "jedan od rjetkih perioda stabilnosti pošto su predsjednik i premijer iz iste partije", naglasio je BBC, pozivajući se na poznavaoce prilika u toj zemlji.
Pobjednik na izborima u Poljskoj Komorovski (58) na mjesto šefa države doćiće sa funkcije predsjednik Sejma.
Poslije pogibije predsednika Leha Kačinjskog obavljao je dužnost šefa države.
Kao član prodemokratskih organizacija, koje su djelovale u ilegali u vreme komunizma, Komorovski je bio u zatvoru tokom trajanja vanrednog stanja, koje je bilo na snazi od 1981. do 1983, u pokušaju razbijanja antikomunističkog sindikata Solidarnost.
Komorovski je bio poslanik od 1989, a dužnost ministra odbrane obavljao je 2000. i 2001. godine.
Po profesiji istoričar, Komorovski je rođen u porodici koja je imala aristokratske korjene. On i njegova supruga Ana, filolog klasičnih jezika, imaju petoro odrasle dece.