Koje vanjskopolitičke teme imaju najvažnije političke stranke u Njemačkoj za savezne parlamentarne izbore? Evo što stoji u stranačkim programima.
Klima
Savez koji čine Hrišćansko-demokratska unija (CDU) i njena bavarska sestrinska stranka Hršćansko-socijalna unija (CSU) želi uz zaštitu klime zadržati industrijsko stanište Njemačke. Pritom hršćanski demokrati žele cilj klimatske neutralnosti postići "znatno prije sredine vijeka". Nade polažu u "inovativne tehnologije i privredne investicije".
Za razliku od predsjednika CDU-a i kancelarskog kandidata Unije Armina Lascheta šef CSU-a Markus Söder zalaže se za napuštanje korištenja ugljena već 2030. godine, a ne kako je dogovoreno 2038. godine.
Socijaldemokrati teže klimatskoj neutralnosti do 2045. godine. Do 2040. bi trebalo preći na proizvodnju struje isključivo iz obnovljivih izvora.
Sve javne zgrade trebale bi biti opremljene solarnim sistemima. Njemačka bi trebala postati vodeća zemlja u korištenju vodonikovih gorivnih ćelija.
Zeleni bi htjeli Njemačku učiniti klimatski neutralnom već 2030. godine. Ministarstvo za zaštitu okoline ubuduće bi trebalo imati pravo veta i moći zaustaviti svaki zakon koji nije u skladu s Pariškim sporazumom o klimi iz 2015. godine. Izlučivanje ugljenikovog dioksida Zeleni žele učiniti znatno skupljim preko evropskog sistema za trgovanje emisijskim certifikatima.
I FDP (liberali) kod zaštite klime nade polaže prije svega u tržište i tržišno takmičenje. Liberali se protive zakonskom propisivanju tehnologija, na primjer kod električnog automobila. I FDP želi smanjiti izlučivanje za klimu štetnih plinova prije svega kroz trgovanje certifikatima.
Alternativa za Njemačku (AfD) načelno sumnja da je čovjek odgovoran za klimatske promjene. Ona želi otkazati Pariški sporazum o zaštiti klime. Po njenim stavovgima struju bi se i dalje trebalo proizvoditi iz kamenog i smeđeg ugljena, a i dalje bi trebale raditi i atomske elektrane.
Ljevica se zalaže za "socijalno-ekonomsku promjenu sistema" jer uništavanje okoline se ne može odvojiti od "socijalnih prilika u kapitalizmu", smatra Ljevica. Korištenje javnog saobraćaja bi po mogućnosti trebalo biti besplatno. Preduzeća za snabdjevanje energijom trebala bi biti u državnom vlasništvu i imati obavezu rada za opšte dobro.
Migracija
CDU je pod vodstvom Angele Merkel najkasnije 2015. godine postao iznenađujuće sklon migraciji. Izborni program ove stranke ipak zvuči defenzivnije. Migracija bi se trebala odvijati kontrolisano i prema jasnim pravilima.
"Odbacujemo useljavanje kako bi se koristilo socijalne sisteme", kažu u CDU-u.
Počinioce krivičnih djela bi CDU dosljedno protjerivao. S druge strane ljudi s migracijskom pozadinom bi trebali imati sve mogućnosti učestvovanja u društvu "ako dijele naše vrijednosti, pridržavaju se naših zakona i govore našim jezikom".
SPD se prikazuje velikodušnijim. Zalaže se za lakše dodjeljivanje više državljanstava, useljavanje članova porodice doseljenika SPD bi ponovo olakšao. Na primjer pravo useljavanja bi trebala dobiti braća i sestre maloljetnih migranata koji su u Njemačku došli bez pratnje.
Zeleni Njemačku vide kao "raznoliko useljeničko društvo". Zalažu se za zakon o useljavanju s novim mogućnostima za radnu i obrazovnu migraciju. Preduzeća koja obrazuju ili zapošljavaju izbjeglice trebala bi dobijati podsticaje.
I liberali Njemačku vide kao useljeničku zemlju, ali žele više nego druge stranke voditi računa o njemačkim privrednim interesima. Šef te stranke Kristijan Lindner rekao je u julu: "Mi trebamo marljive ruke i pametne glave doseljenika koje ćemo mi odabrati." FDP želi prihvatanje zakona o useljavanju s kriterijima kao što su nivo obrazovanja, znanje jezika i potreba za stručnjacima.
AfD je daleko najkritičnija stranka prema useljavanju. Ona želi ponovo azil regulisati na nacionalnom nivou, a ne na evropskoj i osigurati njemačke granice protiv ilegalnog prelaska granice. Azil trebaju dobiti samo oni ljudi za koje Bundestag kaže da im je potrebna zaštita i čija kulturna pozadina je spojiva s "njemačkim vrijednosnim i društvenim poretkom".
Ljevica zahtijeva da se ljudima iz ratom zahvaćenih područja osigura legalna i sigurna mogućnost bijega. Osim toga Ljevica se zalaže za pravo ostanka svih koji su došli u Njemačku i time ide dalje nego Zeleni koji su skloni migraciji.
Evropa
CDU i CSU žele da što prije ponovo na snagu stupe kriteriji stabilnosti finansija i privrede koji su izvan snage stavljeni zbog korona-pandemije. Zajedničko zaduživanje uvedeno zbog korone ne bi više trebalo praktikovati.
"To nije ulazak u uniju dugova - i ne smije to nikad postati", stoji u izbornom programu.
Kod SPD-a kažu: "Umjesto vraćanja na politiku štednje iz prošlosti ostajemo kod zajedničke investicijske politike Evrope, započete u korona-krizi". Cilj je stvarna fiskalna, privredna i socijalna unija. Osim toga trebale bi biti uvedene minimalne evropske satnice.
Zeleni žele znatno ojačati ulogu Evropskog parlamenta. Građani drugih članica Evropske unije trebali bi ubuduće moći učestvovati na pokrajinskim izborima. Ekološka i klimatska promjena Evropske unije trebala bi uspjeti uz pomoć javnih investicija.
Liberali idu posebno daleko u svojim smjernicama evropske politike. Zalažu se za prihvatanje Evropskog ustava. Time bi bio stvoren temelj za "federalnu i decentralno uređenu evropsku saveznu državu", stoji u programu ove stranke.
I Ljevica se u svom izbornom programu zalaže za Ustav EU-a. Smatra da bi bogatstvo u Europskoj uniji moralo biti podijeljeno odozgo prema dolje. Konkretni zahtjevi su minimalni porez za preduzeća u cijeloj Evropi i zajednički minimalni standardi za oporezivanje velike imovine.
I kod evropske politike AfD ide radikalno drugačijim putem. Po njegovom programu bi Njemačka trebala napustiti EU. U obrazloženju se kaže da je EU posljednjih godina "znatno napredovao prema transformaciji u superdržavu s planskom privredom". Smatraju takođe da je evro kao jedinstvena valuta doživio neuspjeh.
Odbrana i savezi
CDU i CSU podržavaju cilj NATO da svaka članica troši za odbranu dva odsto svoga BDP-a. Njemačka je trenutno na oko 1,5 odsto. Hršćanski demokrati se zalažu takođe za stvaranje zajedničke evropske vojske - ali na račun NATO. Broj vojnika u Bundesveru trebao bi biti povećan sa sadašnjih 184.000 na 203.000. Njemačko-francusko prijateljstvo je jako važno za Njemačku, kažu u CDU-u i CSU-u.
SPD je kritičniji kod cilja NATO od dva odsto, ali želi u svakom slučaju bolje opremiti njemačku vojsku kako bi ona udovoljila odgovornosti kao pouzdan partner u Evropi i NATO. SPD podržava, kao i Unija, gasovod Sjeverni tok 2, koji vodi iz Rusije u Njemačku kroz Baltičko more.
Zeleni u nekim tačkama zagovaraju potpuno drugačiju politiku od CDU-a. Smatraju da bi Njemačka trebala biti slobodna od atomskog oružja. Cilj NATO-a od dva odsto BDP-a Zeleni odbacuju kao i Sjeverni tok 2.
FDP smatra da bi Njemačka trebala igrati važniju ulogu na međunarodnom nivou. U tu svrhu bi trebalo biti uspostavljeno Savjet za nacionalnu sigurnost. FDP osim toga zagovara stvaranje evropske odbrambene unije.
AfD bi se puno više približio Rusiji i smanjio napetost s Moskvom uprkos aneksiji ukrajinskog poluostrva Krima. AfD zahtijeva za Njemačku stalno mjesto u Savjetu sigurnosti UN-a. Bundesver bi trebao biti čisti odbrambeni savez, a njemačka vojska bi mogla biti angažovana samo u članicama NATO. AfD odbacuje angažman njemačke vojske kao onaj u Avganistanu ili Maliju.
Ljevica je kod pitanja obrane radikalna. Zalaže se za raspuštanje NATO i uspostavu kolektivnog sigurnosnog sistema u koji bi bila uključena i Rusija. Sve strane vojne baze u Njemačkoj trebale bi biti zatvorene.
Vanjska trgovina
Unija se zalaže za multilateralizam, već i zato što u Njemačkoj svako četvrto radno mjesto zavisi o izvozu. CDU i CSU žele ojačati Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Pregovori o slobodnoj trgovini sa SAD trebali bi što je prije moguće biti nastavljeni.
Kod pitanja trgovine SPD naglašava održivost. Kod trgovine poljoprivrednim proizvodima SPD se zalaže za partnerstvo s malim i ekološkim proizvođačima. Izvoz njemačkog oružja SPD bi htio jače regulisati.
Zeleni žele trgovinu jače orijentisati na zaštitu klime i održivost. Podsticaje bi trebale dobijati industrije koje više vode računa o zaštiti okoline i uslovima života. Na nivou EU bi trebala biti progurana zabrana uvoza agrarnih proizvoda koji su nastali uz ilegalno krčenje šume ili kršenje ljudskih prava.
FDP je klasična stranka slobodne trgovine. Shodno tomu zalaže se za sklapanje daljnih ugovora o slobodnoj trgovini. O pitanju gasovoda Sjeverni tok 2 trebalo bi biti odlučeno na evropskom nivou, smatra FDP.
AfD u trgovinskoj politici teži prisnijim odnosima s Rusijom i Kinom. Ostaje kod gasovoda Sjeverni tok 2 i želi okončati sankcije protiv Rusije. Ovoj stranci je važna i prisnija saradnja s Kinom. U programu stoji: "S projektom 'Novog puta svile' Kina je pokrenula projekt vijeka", u kojem bi Njemačka trebala ofanzivno učestvovati.
Ljevica odbacuje ugovore o slobodnoj trgovini EU s trećim državama kao što su TTIP, CETA i Mercosur. Umjesto toga ona se zalaže za, kako kaže, korektnije sporazume o saradnji. Izvoz oružja iz Njemačke bi načelno trebao biti zabranjen, smatra Ljevica.
(DW)