BERLIN - Hitler je došao na vlast 30. januara 1933. Ubrzo su uslijedili progoni jevreja i neistomišljenika, čija je imovina konfiskovana. Još i danas se oduzete umjetnine nalaze u njemačkim muzejima i čekaju na svoje vlasnike.
Sat s briljantima bio je poklon za njen 27. rođendan. "Za 6.2.1939. najsrdačnije A. Hitler", piše na stražnjoj strani sata koji je dio nasljedne mase dugogodišnje Hitlerove ljubavnice Eve Braun, s kojom se oženio neposredno prije izvršenog samoubistva. Taj je sat zajedno s drugim nacističkim blagom već desetljećima pohranjen daleko od očiju javnosti u Novoj pinakoteci u Münchenu. Tu se nalaze i drugi vrijedni predmeti koji su nekad pripadali nacionalsocijalističkim čelnicima, primjerice zlatne manžete, zlatni pokal za šampanjac i vrijedan nakit Hermanna Göringa.
Što je "pravedno rješenje"?
Od kuda potiče zlatni sat za Evu Braun, nije poznato. Možda ga je Hitler dao izraditi po narudžbini, a možda je pripadao nekoj jevrejskoj porodici. Od dolaska Hitlera na vlast 30. januara 1933. pa sve do kraja Drugog svjetskog rata ukradena imovina bogatih jevreja, i to u prvom redu nakit i umjetnine, redovno su dijeljeni nacionalsocijalističkim čelnicima.
Ručni sat, poklon Adolfa Hitlera Evi Braun Evi Braun za 27 rođendan
Od kraja Drugog svjetskog rata protekla su desetljeća, no i dalje za brojne predmete nije moguće utvrditi kome su nekada pripadali, ili drugim riječima, kome bi trebali biti vraćeni.
U stvari je to pitanje barem teoretski riješeno u Izjavi iz Washingtona iz 1998. godine. Nju je potpisalo 40 država, među kojima i Njemačka. One su se obvezale da će identifikovati ukradene umjetnine i vrijedne predmete i pronaći prave vlasnike kojima će njihova imovina biti vraćena ili će biti pronađeno "pravedno rješenje". Zvuči logično, no problem je što se u praksi taj pojam "pravedno rješenje" različito tumači.
Oko slike Pabla Picassa "Madame Soler" vodila se dugogodišnja pravna bitka između minhenske Nove pinakoteke i nasljednika jevrejskog kolekcionara Paula von Mendelssohn-Bartholdyja. U Düsseldorfu nasljednici jevrejskog trgovca umjetninama Alfreda Flechtheima traže povrat djela "Federpflanze" Paula Kleea koje se nalazi u umjetničkoj zbirci Nordrhein-Westfalen.
Za utvrđivanje porijekla oduzetih vrijednih predmeta često nedostaje novca. Zato bivši savezni ministar kulture Michael Naumann u njemačkom nedjeljniku "Der Spiegel", koji o povratu oduzetih umjetnina donosi opširan članak, traži veća finansijska sredstva za istraživanje porijekla ukradenih i oduzetih predmeta koji se sada nalaze u njemačkim muzejima.
Samo u Bavarskim državnim zbirkama slika postoji 4.400 slika i 770 skulptura koje su tu stigle nakon dolaska nacionalsocijalista na vlast 1933. godine i čije je porijeklo još uvijek nejasno. Za istraživanje sudbine tih djela je zadužena povjesničarka umjetnosti Andrea Bambi. Ona kaže da je za utvrđivanje porijekla za svako djelo nužno šest mjeseci do godinu dana. To znači da bi u najboljem slučaju njen rad bio okončan 2585. godine.