LONDON - Zapadne sile nemaju puno vojnih opcija za Siriju, ali ograničeni udari raketama dugog dometa bi mogli biti najbolji način da predsjednik Bašar al-Asad "plati" za navodnu upotrebu hemijskog oružja.
Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska upozorile su da ne mogu dopustiti da prošlosedmični napad otrovnim plinom u predgrađu Damaska prođe nekažnjeno.
Međutim, vojna akcija je veoma riskantna i mora se pokušati izbjeći eskalacija sukoba u kojem je, prema podacima UN-a, poginulo 100.000 ljudi i koji je podstakao sektaške tenzije širom regije, javlja francuska novinska agencija AFP.
"Nalazimo se u sitaciji gdje niti jedna zapadna sila ne želi da interveniše", rekao je Vivijen Pertuso, čelnik Francuskog instituta za međunarodne odnose u Briselu. "Međutim, upotreba hemijskog oružja, ako bude potvrđena, prisiljava ih da intervenišu ili urade nešto."
Visoki američki zvaničnici više puta su upozorili na opasnost od uvlačenja u sukob u Siriji, tvrdeći da će za uvođenje zona zabrane letenja i napadi na mjesta upotrebe hemijskog oružja biti potrebna dugogodišnja i skupa predanost.
Zato što ne žele takvu vrstu angažmana u Siriji, najvjerovatnije je da će se Sjedinjene Države i njeni bliski saveznici osloniti na rakete dugog dometa za napade na Asadova vojna područja.
"Cilj je kažnjavanje, a ne svrgavanje režima; ne želimo poremetiti ravnotežu vlasti u korist pobunjenika", rekao je Džonatan Paris, član Atlantic Councila.
Paris ističe da Zapad mora djelovati, ali takođe mora jasno dati do znanja da je ovo ograničena intervencija koja ima za cilj da kazni Asada i zaštiti civile.
"Ovo im treba poručiti da se nikad više neće izvući s neisprovociranim hemijskim napadom na civile. Ako to ne uradite, onda to daje dozvolu Asadu i drugim diktatorima za takve činove", naveo je Paris.
Markus Kaim, član berlinskog SWP, rekao je da bi zone zabrane letenja i tampon-zone bile "previše riskantne" jer cilj mora biti slanje političke poruke Asadu, prenosi AFP.
"Jedina realistična opcija su napadi s mora na skladišta oružja i komandnu strukturu sirijske vojske", smatra Kaim.
Rakete dugog dometa ispaljene s američkih aviona takođe bi se mogle koristiti kako bi se minimizirao rizik za SAD ili savezničke pilote od sirijskih vazdušnih udara, tvrde analitičari.
To mora biti ključna stavka - veliki gubitak aviona i osoblja mogao bi brzo testirati odlučnost Zapada kojem su dosadili "globalni rat protiv terorizma" i krvavi, beskrajni ratovi u Iraku i Avganistanu.
Asadova prijetnja u ponedjeljak da će Vašington biti suočen s porazom ako napadne Siriju kao što je napao Vijetnam nije bila isprazna.
"Da, istina je, velike sile mogu krenuti u rat, ali da li mogu izaći kao pobjednici", zapitao se on.
Rusko grubo upozorenje na "izuzetno opasne posljedice" zapadne vojne akcije naglašavaju sve političke i strateške uloge koji bi Zapad mogao izgubiti ako se odluči na vojnu akciju u Siriji.
I Paris i Pertuso kažu da Zapadu neće biti potrebno odobrenje Ujedinjenih nacija. Ono može pružiti dobrodošlu političku zaleđinu, ali bi Rusija sigurno stavila veto na odobrenje kao što je bio slučaj 1999. godine kada su američke snage bombardovale Kosovo da bi upozorile srpske snage da se povuku.
Američki zvaničnici trenutno razmatraju slučaj Kosova kao potencijalni plan za napad na Siriju bez odobrenja UN-a.
Američka administracija takođe mora uzeti u obzir moguće posljedice koje bi bombardovanje na Siriju moglo imati po susjedne zemlje kao što su Liban, Turska, Jordan i Egipat.