VAŠINGTON, PEKING - Internet danas povezuje više od pet milijardi ljudi širom svijeta, a gotovo sav taj saobraćaj prolazi kroz mrežu podvodnih optičkih kablova.
Oko 97% svjetskog internet saobraćaja zavisi upravo od tih tankih kablova položenih duboko na dnu okeana.
Oni svakodnevno prenose oko 10 hiljada milijardi, odnosno 10 biliona, dolara u finansijskim transakcijama širom planete.
Bez ove infrastrukture globalna trgovina, bankarstvo i komunikacije brzo bi stali, što bi dovelo do ogromnih ekonomskih gubitaka.
Posljednjih godina, ova kritična infrastruktura postaje prostor intenzivne geopolitičke konkurencije između vodećih svjetskih sila, prije svega SAD-a, Kine i Rusije.
Zemlje sada vide internet kablove ne samo kao komercijalno, već i kao strateško pitanje bezbjednosti i uticaja.
U centru ove geopolitičke borbe trenutno su SAD i Kina. Američke tehnološke kompanije poput Googlea, Mete (Facebook), Amazona i Microsofta danas kontrolišu ili imaju značajan udio u oko 60% svih novih podvodnih kablova.
Sam Google uložio je više od 30 milijardi dolara u više od 16 velikih podmorskih kablova, uključujući "Grace Hopper" kabl između SAD i Evrope, kapaciteta od čak 350 terabita u sekundi.
Kina, sa druge strane, kroz državne kompanije poput China Mobile i HMN Tech (ranije poznat kao Huawei Marine Networks) ima vlasništvo ili udeo u oko 20% svih globalnih kablovskih sistema, posebno u Aziji, Africi i Bliskom istoku.
Do sada je HMN Tech učestvovao u izgradnji više od 100.000 kilometara optičkih kablova širom svijeta.
Lanac snabdijevanja ovim kablovima je visoko specijalizovan i koncentrisan u rukama svega nekoliko kompanija. Četiri kompanije - SubCom (SAD), Alcatel Submarine Networks (Francuska), NEC (Japan) i HMN Tech (Kina) - kontrolišu više od 90% svjetskog tržišta izgradnje podvodnih kablova.
Svaki novi kabl zahtijeva specijalizovane brodove za polaganje, kojih je u cijelom svijetu manje od 80, što usporava proces i povećava troškove.
Prosječna cijena izgradnje jednog kablovskog sistema kreće se od 300 miliona do preko milijardu dolara, zavisno od dužine i kapaciteta.
Geopolitičke napetosti podstiču i razvoj novih ruta kako bi se izbjegle postojeće krizne zone.
Jedna od najvažnijih novih ruta mogla bi biti Arktički okean. Zbog topljenja leda, ruta kroz Arktik između Evrope i Azije može skratiti put prenosa podataka i do 40%, u poređenju sa sadašnjim rutama kroz Suecki kanal.
Projekat "Far North Fiber" planira da poveže Evropu sa Japanom i Severnom Amerikom do kraja ove decenije, prolazeći preko Kanade i Grenlanda.
Ovaj kabl bi bio dug oko 17.000 kilometara i mogao bi postati prva direktna arktička internet konekcija, značajno smanjujući vrijeme kašnjenja podataka između azijskog i evropskog kontinenta.
Ipak, kablovi u Arktiku nose nove izazove, poput ekstremno niskih temperatura, leda i složenog geopolitičkog okruženja.
Zemlje poput Rusije, SAD-a, Kanade i nekoliko evropskih država već su pokazale interesovanje za kontrolu ovih novih ruta, što bi moglo stvoriti nove tenzije.
Paralelno sa tim, bezbjednost internet kablova postaje dio šireg NATO-Rusija sukoba, posebno izraženog u Baltičkom moru.
Od 2022. godine zabilježeno je najmanje šest incidenata presjecanja ili oštećenja kablova između Finske, Estonije i Švedske. Iako nijedan od ovih incidenata zvanično nije pripisan Rusiji, NATO smatra da je rizik namjernih sabotaža vrlo visok, posebno nakon eksplozija gasovoda Nord Stream u septembru 2022. godine.
Baltičko more ima prosečnu dubinu od samo oko 50 metara, što čini ove kablove vrlo ranjivim. Ako bi došlo do namjernog presjecanja kablova u većem obimu, milioni ljudi u sjevernoj Evropi mogli bi ostati bez interneta danima ili čak nedjeljama, izazivajući ekonomske i političke poremećaje.
Na kraju, podvodni internet kablovi ključni su za stabilnost svjetske ekonomije. Tokom samo jednog dana, kroz ove kablove prođe ekvivalent vrednosti od stotina milijardi dolara u poslovanju, trgovini i finansijskim operacijama.
Čak i kratkotrajni prekidi mogu prouzrokovati milionske gubitke za ekonomije širom svijeta. Primjer je incident iz 2022., kada je jedan presječeni kabl u Sredozemnom moru doveo do velikog poremećaja internet saobraćaja između Evrope i Bliskog istoka, što je na nekoliko dana značajno usporilo poslovanje i internet usluge za milione ljudi.
S obzirom na sve veću važnost interneta za globalnu ekonomiju, jasno je da zaštita ove infrastrukture nije samo tehničko pitanje već i političko i ekonomsko.
Održavanje stabilnosti interneta, kroz sigurne podvodne kablove, postaće ključno pitanje budućnosti globalne saradnje i sigurnosti u narednim godinama.
Zbog toga je važno da velike svjetske sile, uprkos međusobnim razlikama, nastave saradnju na očuvanju i zaštiti ovog nevidljivog sistema koji nas sve povezuje, prenosi Nova.