KABUL - Talibani su, 10 godina nakon svrgavanja s vlasti u Avganistanu, ojačali i modernizovali se, a veliki broj posmatrača misli da će se u budućnosti vratiti na vlast, piše agencija Frans pres.
Nakon što ih je vojna koalicija predvođena SAD krajem 2001. srušila sa vlasti, talibani su se pomješali s narodom ili povukli u inostranstvo, prvenstveno u susjedni Pakistan.
Talibani se međutim od 2004. godine ponovo pojavljuju, najprije u tradicionalnim uporištima na jugu i istoku Avganistana, a potom kreću u ofanzivu tako da danas kontrolišu ili su uticajni u dvije trećine zemlje i pored redovnog povećavanja kontingenta NATO-a koji danas broji 140.000 vojnika.
Talibani danas u svojim redovima imaju na desetine hiljada pripadnika, a njihov broj se brzo povećavao.
"Imao sam u svojim redovima 10 odsto bivših boraca (iz vremena talibanskog režima 1996-2001.) i 90 odsto novih ljudi", ispričao je agenciji Frans pres mula Nur-ul Aziz koji je do prošle godine bio vođa pobunjenika u provinciji Kunduz, na sjeveru Avganistana.
Talibanima se priključio "veliki broj mladih zato što su inostrane snage ubile mnogo nevinih civila", objašnjava Zanon koji se u međuvremenu priključio vladinom taboru i Zapadu.
Među tim mladim boracima su Avganistanci koji su detinjstvo proveli u izbjegličkim kampovima u Pakistanu gdje su njihove porodice 90-ih godina pobjegle od krvavog građanskog rata. Većina talibanskih vođa i danas živi u Pakistanu, kažu poznavaoci tog pokreta.
Iako su ti mladi borci radikalni bar onoliko koliko i njihovi očevi, talibanski pokret je postao otvoreniji kad je riječ o komunikaciji.
Bivši talibanski režim je zabranio televiziju, ali vođe pobunjenika sada koriste internet za propagandu, postavljaju video snimke napada ili pogubljenja kako bi privukli mlade, koriste mrežu Tviter za svoj sajt "Glas džihada".
Neke grupe na terenu su takođe radikalne kao i prethodne grupe, šalju preteća pisma ženama koje rade i napadaju žene koje su uključene u politiku ili djevojčice koje se školuju.
Međutim, druge grupe su izabrale manje radikalan stav, ukazuje politički analitičar Ahmed Saedi. "Više ne kritikuju one koji nemaju bradu, i ne pridaju značaj oblačenju", objašnjava Saedi koji ne odbacuje mogućnost da je to samo taktika za pridobijanje stanovnika.
Na vojnom planu, Zapadnjaci ističu da pobunjenici izbjegavaju frontalne sukobe i da više vole samoubilačke napade i atentate na ljude povezane sa vlašću. "Oni su se ustremili na sopstveno stanovništvo", kaže portparol NATO, general Karsten Džejkobson.
Prema UN, talibani su odgovorni za 80 odsto civilnih žrtava u Avganistanu što pobunjenici negiraju.
Avganistanski predsjednik Hamid Karzai uzalud poziva talibane na mirovne pregovore pošto oni ponavljaju da neće pregovarati sve dok i poslednji strani vojnik ne ode iz zemlje.
S obzirom na isplanirano povlačenje borbenih snaga NATO do kraja 2014. godine, brojni posmatrači smatraju da će se talibani jednog dana vratiti na vlast.
"Ako Amerikanci odu iz zemlje, talibani će se nesumnjivo vratiti na vlast", smatra avganistanski analitičar Harun Mir.
Stav SAD o tom pitanju i dalje je neodređen. Vašington trenutno pregovara sa Kabulom o "dugoročnom strateškom partnerstvu" koje predviđa ostanak američkog kontingenta u Avganistanu i nakon 2014. godine.
SAD i Velika Britanija su 7. oktobra 2001. godine počele vazdušne napade na Avganistan zbog odbijanja talibanskih vlasti da izruče Osamu bin Ladena, vođu terorističke mreže Al-Kaida koja je 11. septembra te godine izvršila napade u SAD.