BRDO KOD KRANJA - Samit EU o zapadnom Balkanu na Brdu kod Kranja potvrdio je evropsku perspektivu zapadnog Balkana i u deklaraciju je uvrstio proširenje kao temu kojom će se EU baviti u narednom periodu, saopštili su lideri EU nakon završetka samita, kao što su "Nezavisne novine" ranije i najavile.
Oni su istakli da nije usvojen slovenački prijedlog da se 2030. godina uvrsti kao datum za primanje, ali je Janez Janša, premijer Slovenije i predsjednik slovenačkog predsjedavanja EU, rekao da je umjesto toga dogovoreno da u sljedećoj deceniji proširenje bude u fokusu evropske politike te da je to u interesu i same EU iz strateških razloga.
Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, istakla je da su u deklaraciji navedeni konkretni potezi i koraci koji će voditi ka približavanju ovih zemalja EU, ističući projekte iz oblasti Zelene agende, digitalizacije i razvoja infrastrukture za koje će biti izdvojeno devet milijardi evra direktnih grantova, te dodatnih 30 milijardi evra investicija. Spomenula je da će dio ovog novca biti iskorišten za tranziciju BiH s energije uglja ka obnovljivim izvorima energije, kao i za razvoj saobraćajne infrastrukture u cijelom regionu.
Osim toga, i ona i Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, su naglasili da će na evropskom putu biti ključni poštovanje vladavine prava, borba protiv korupcije, sloboda medija i poštovanje prava manjina.
Mišel je rekao da je ohrabren stavovima lidera 27 zemalja članica u vezi s proširenjem, posebno kad je u pitanju problem koji je nastao između Sjeverne Makedonije i Bugarske, ali je dodao i da nije tajna da evropski lideri u narednom periodu moraju da donesu političke odluke u vezi s ovim procesom.
U prvom paragrafu deklaracije potvrđena je nedvosmislena podrška evropskoj perspektivi zapadnog Balkana, za koju je navedeno da je u zajedničkom interesu, a potvrđena je i predanost proširenju.
Od partnera na zapadnom Balkanu se traži da se posvete reformi pravosudnog sistema i vladavini prava, a od predstavnika EU da pokažu veću vidljivost građanima regiona same EU i onoga što ona čini kao bi pokazale benefite koje donosi EU.
"Podrška EU će i dalje biti vezana za konkretni napredak ka vladavini prava i socioekonomskim reformama, kao i za opredijeljenost od strane partnera za evropske vrijednosti, pravila i standarde", naglašeno je.
Angela Merkel, njemačka kancelarka, izjavila je da nije dobro postavljati datume za ulazak zemalja u EU, naglasivši da je umjesto toga važno da EU ispuni ono što je obećala, a to je, kako je istakla, ulazak kada zemlje ispune sve uslove.
"Ako bismo postavili rokove, stavili bismo EU pod pritisak, bez obzira na to da li su zemlje zapadnog Balkana ispunile uslove ili ne", rekla je ona, a prenosi Reuters.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je da se na samitu vidjelo koje zemlje su za proširenje, a koje nisu.
"Zadovoljan sam činjenicom da su predsednici i premijeri zemalja EU s liderima regiona četiri sata razgovarali o budućnosti zapadnog Balkana. U ime Srbije zahvaljujem na svoj podršci i pomoći, brojnim investicijama, novcu koji poreski obveznici EU ulažu u našu zemlju", rekao je Vučić.
Na Twitteru se oglasio i Žozef Borel, visoki predstavnik za bezbjednost i spoljnu politiku, istakavši da EU mora održati kredibilan proces proširenja.
"EU nije kompletna bez zapadnog Balkana. Vrijeme je da se zbližimo i ujedinimo u izgradnji snažnije Evrope. Današnji samit EU - zapadni Balkan daje ovome jasnu perspektivu", napisao je on danas.
Edi Rama, premijer Albanije, je istakao da je, kada je proširenje EU u pitanju, svjestan svih izazova i u EU, ali i u regionu, ali da ni za jedne ni za druge alterantiva ne postoji.
Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, založio se za evropske integracije u kojima bi svi građani BiH bili jednakopravni, dok je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, govorio o potrebi izmjene Izbornog zakona BiH na način da se svim narodima i građanima u BiH obezbijedi jednakopravnost. Istakao je da BiH može opstati jedino kao multietnička i multikulturalna zajednica ustavno ravnopravna tri konstitutivna naroda i svih njenih građana, a koje će, kako je istakao, predstavljati legitimni predstavnici.