Svijet

Naučnici stvorili supermiša nevjerovatnih fizičkih sposobnosti

Naučnici stvorili  supermiša  nevjerovatnih fizičkih sposobnosti
Naučnici stvorili supermiša nevjerovatnih fizičkih sposobnosti
D. Raduški

KLIVLEND Naučnici su uspjeli da stvore genetski modifikovanog "supermiša" s nevjerovatnim fizičkim sposobnostima, koje se mogu porediti samo s vrhunskim sportistima.

Sve ovo na neki način budi nadu da bi naučnici jednog dana mogli da stvore i superčovjeka.

Riječ je o mišu koji može da trči čak 20 metara u sekundi, punih pet časova i da se uopšte ne zamori. Naučnici tvrde da je ovo skoro ekvivalentno naporu kada bi se čovjek bez pauze biciklom penjao na Alpe.

Karakterističnost miša jeste i da može da pojede čak 60 odsto više hrane od prosječnog miša i da se pritom uopšte ne udeblja. Takođe, riječ je o miševima koji žive daleko duže od prosječnih i imaju daleko aktivniji seksualni život.

Američki naučnici, koji su i stvorili ovog miša, sada već uzgajaju koloniju od 500 njih. I oni sami su začuđeni njihovim natprirodnim fizičkim sposobnostima, posebno ako se uzme u obzir da je supermiš rezultat standardne genetske modifikacije jedinog zajedničkog gena koji imaju i miševi i ljudi.

Naučnici tvrde da cilj istraživanja nije da pripreme način poboljšanja ljudskih gena. Ipak, priznaju da bi bilo moguće da se rezultati istraživanja iskoriste za razvoj novih lijekova, a jednog dana bi se mogli iskoristiti za poboljšanje prirodnih sposobnosti vrhunskih sportista.

Profesor Ričard Henson, sa Univerziteta Kejs Vestern Rizerv, Klivlend Ohajo, kaže da se sposobnosti miša mogu uporediti samo s onim vrhunskim sportistima poput Lensa Armstronga na vrhuncu njegove slave, kada je osvojio sedam uzastopnih Tur'd Fransa.

Genetska modifikacija gena zaduženog za metabolizam glukoze po svemu sudeći stimuliše potrošnju masti i proizvodnju energije.

`Ovi naši miševi su metabolički slični Lensu Armstrongu koji se biciklom penje uz Pirineje. Oni uglavnom koriste masne kiseline za energiju. Čak ako ne jedu i ne piju mogu trčati četiri do pet časova. Čak deset puta su aktivniji od prosječnih miševa. Takođe, u prosjeku žive duže čak tri godine od običnih miševa, što je za miševe prilično dug period. Ukratko, radi se o izvandredim životinjama`, kaže profesor Henson.

Profesor Henson koji se nalazi na čelu tima koji sačinjava 15 naučnika, kaže da je prvi supermiš stvoren prije četiri godine. Ipak, tek juče su objavljeni rezultati ovog istraživanja.

Najčitanije