BRISEL - Nakon pobjede na izborima Nove flamanske alijanse (NVA) u Flandriji, u Belgiji se najavljuje mogućnost nestanka te evropske države.
Ovakvo jačanje flamanskog nacionalizma je bez presedana u 180-godišnjoj istoriji zemlje kojoj sada predstoji više mjeseci političkog ćorsokaka u nastojanjima da se formira koalicijska vlada.
Politička nestabilnost u Belgiji je izvor zabrinutosti u Evropskoj uniji, kojoj Belgija treba da predsjedava u drugoj polovini ove godine.
NVA je osvojila 27 od 150 poslaničkih mjesta, osam više nego što je imala prije izbora. Time je ta do sada marginalna partija potisla vodeće demohrišćane na drugo mjesto.
NVA je preotela glasove odlazeće koalicije premijera Iva Leterma - hrišćanskih demokrata, liberala i socijalista, svih sada podijeljenih na holandski i francuskigovoreće frakcije. Tri godine vlasti te koalicije su obilježene međunacionalnim sporovima.
Flamanski separatisti zahtijevaju veću samostalnost i prijete da će u protivnom tražiti otcjepljenje Flandrije od Belgije.
Lider NVA Bar de Vever (39) je rekao poslije izbora da je na frankofonima da omoguće funkcionisanje Belgije. Njegova partija je optuživala frankofonu Valoniju, siromašniji dio Belgije, da je lošim upravljanjem udvostručila nezaposlenost u Flandriji.
"Država mora da se reformiše. Finansije se moraju dovesti u red. Kao Flamanci, moramo da u tome svi učestvujemo. Zbog toga pružam ruku dijelu zemlje u kojem se govori francuski jezik", poručio je on.
Ako De Vever postane premijer Belgije, koja ima 6,5 miliona holandski i četiri miliona francuskigovorećih stanovnika, ocjenjuju agencije, on će predvoditi koalicionu vladu, što će ga primorati da ublaži zahtjeve za samostalnost Flandrije.
Na drugoj strani, u Valoniji, među francuskigovorećim biračima, veliki pobjednik je, u skladu sa tradicijom, Socijalistička stranka koja je osvojila 26 mjesta u parlamentu, šest više nego u dosadašnjem sazivu. Vođa socijalista Elio di Rupo, takođe kandidat za premijera, rekao je da "mnogi Flamanci žele reformu državnih institucija".
Kralj Albert je juče trebalo da započne razgovore sa ključnim političarima o budućoj vladi. Prethodni put, 2007. godine, formiranje Vlade je trajalo više od šest mjeseci.
Prijevremeni izbori su raspisani pošto je pala koaliciona vlada pet stranaka, poslije izlaska flamanskih liberala iz saveznog kabineta. Povod je bio njihov zahtjev da se podijeli izborna jedinica Brisel - Hale - Vilvorde, u kojoj živi većinsko francuskigovoreće stanovništvo, ali i gradovi i opštine Hale i Vilvorde koji pripadaju Flandriji.
Sudbina 10,5 miliona Belgijanaca sada zavisi od dogovora jednog socijaliste i jednog separatiste. Ako bude po želji glasačke većine u Flandriji, Belgija će uskoro postati zajednica dvije države.