BANJALUKA - Evropski zvaničnici sve češće upozoravaju na mogućnost raspada EU ako ta organizacija ne uspije da pronađe rješenje za migrantsku krizu.
Evropski, a prevashodno njemački mediji su još prije dvije godine upozoravali, a "Nezavisne" prenosile, da se EU nije snašla u prvoj ozbiljnijoj azilantskoj krizi s kojom se blok suočio nakon ukidanja viza zapadnom Balkanu, kada su na desetine hiljada lažnih azilanata nakon ukidanja viza pohrlile ponajviše u Njemačku, Švajcarsku, Belgiju, Švedsku i Holandiju sa zahtjevima za azil.
Mediji su tada upozoravali da su procedure evropskih zemalja spore, da ne postoji koordinacija između njih, da sistem protjerivanja onih kojima je azil odbijen ne funkcioniše dobro i da se ne primjenjuje sistem registracije izbjeglica na teritoriji one zemlje na koju prvo stupe.
Iako to nijedan medij nije eksplicitno rekao, pokazalo se da je azilantska kriza zapadnog Balkana bilo posljednje upozorenje EU da uspostavi mehanizme i uvede sistemske mjere. Da su to tada uradili, Evropa vjerovatno ne bi bila suočena sa ovolikim nivoom problema koji čak prijete i njenom raspadu.
Nedavno je sedam zemalja EU privremeno suspendovalo Šengen i uvelo kontrole svojih granica, a Žan-Klod Junker, predsjednik Evropske komisije, prošle sedmice upozorio je da bi kraj Šengena mogao značiti i kraj evra kao jedinstvene evropske valute. EU je sazvala i poseban samit s ciljem rješavanja izbjegličke krize, svjesna da je ugrožen ne samo Šengen, nego i cijela EU.
Tonino Picula, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu, "Nezavisnim" je rekao da uvođenje jednostranih mjera od strane pojedinih država EU nije najsretnije rješenje.
Iako je, kako je rekao, i ranije dolazilo do suspenzije Šengena, kao, recimo, 2005. zbog bombaških napada u Londonu, sadašnji događaji pokazuju da se migrantska politika raspala, te je podsjetio da je Hrvatska jedina članica EU koja je suočena sa talasom izbjeglica, ali da istovremeno nije članica šengenske zone.
I zemlje u regionu se spremaju za trenutak kada izbjeglice sa Bliskog istoka više neće moći proći prema evropskim zemljama, pa se razmatra mogućnost zatvaranja granice.
Izjave u tom smjeru nedavno je dao i Aleksandar Vučić, predsjednik Vlade Srbije, istakavši da će Srbija znati da odgovori ako dođe do takvog razvoja događaja.
Iz Ministarstva bezbjednosti BiH, pak, poručuju da nema potrebe za zabrinutošću da bi moglo doći do masovnog priliva imigranata.
"Koordinaciono tijelo za pitanja migracija u BiH kontinuirano prati dešavanja u vezi s izbjegličkom krizom u EU i zemljama regiona koje se nalaze na zapadnobalkanskoj ruti kretanja migranata i izbjeglica", saopštili su.
Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, istakao je da nadležne službe imaju plan u slučaju da, zbog eventualnog zatvaranja granica Srbije i Hrvatske, dio imigranata ka Evropi krene kroz BiH.
"Izvjesno je da će se situacija nastaviti usložnjavati, ali još je rano za procjene hoće li se izbjeglički val preliti i prema BiH", rekao je on.
I Borislav Bojić, predsjednik Parlamentarne komisije za izbjeglice i migracije, smatra da u ovom trenutku nema potrebe za širenjem panike, te da BiH ima usvojen plan mjera u slučaju izbjegličke krize.
"Ipak, meni se čini da ne postoji preveliki interes izbjeglica da ulaze u BiH", ocijenio je on.