VAŠINGTON - Sjedinjene Američke Države 1969. godine pripremile su plan za taktički nuklearni napad na Sjevernu Koreju, ali su vrlo brzo odustale od te namjere, procijenivši da bi rizik bio prevelik, pokazuju dokumenti sa kojih je nedavno u Vašingtonu skinuta oznaka tajnosti.
Piloti američkih bombardera bili su u stanju pripravnosti nakon što je Sjeverna Koreja oborila jedan američki špijunski avion iznad Japanskog mora u aprilu 1969. godine, u kojem je poginuo 31 Amerikanac.
Dokumenti sa kojih je Arhiv nacionalne bezbjednosti u Vašingtonu skinuo oznaku povjerljivosti sadrže detaljne planove operacije pod nazivom "Bombardovanje za slobodu" (Operation Freedom Drop) koja je podrazumijevala konvencionalni način vođenja rata, kao i nuklearni napad uz upotrebu 20 puta jačih bombi od onih bačenih na Hirošimu. Dokument iz juna 1969. godine, upućen Henriju Kisindžeru, Niksonovom savjetniku za nacionalnu bezbjednost, sadrži listu koordiniranih opcija za selektivnu upotrebu taktičkog nuklearnog oružja protiv Sjeverne Koreje uperenih protiv 12 ključnih komandnih centara, aerodroma i pomorskih baza. Dokumentom je, takođe, bila predviđena i drastična opcija kojom bi potpuno bila anulirana sposobnost Pjongjanga da odgovori na američke napade.
Nivo tenzije u vrijeme obaranja američkog špijunskog aviona EC-121 bio je izuzetno visok, kazao je bivši američki pilot Brus Čarls, dodajući da mu je bilo naređeno da obavi pripreme za nuklearni napad.
Mada dokumenti jasno pokazuju da je Vašington bio spreman da pribjegne krajnjoj mjeri protiv Sjeverne Koreje, istoričari smatraju da su Nikson i Kisindžer brzo odustali od vojne opcije. Dva dana nakon obaranja špijunskog aviona, Nikson je održao konferenciju za štampu iz koje se dalo zaključiti da je američka administracija odustala od vojnog napada.
Istoričar Robert Vampler kaže da se iz dokumenata koji sadrže više od 1.700 stranica jasno vidi da je američka vrhovna vojna komanda procijenila da nije "mudro" upustiti se u rat.