BERLIN - Deveti novembar je važan datum za istoriju Njemačke - na današnji dan prije 23 godine srušen je Berlinski zid, čime je okončana podjela zemlje i Evrope, ali se i prije 74 godine odigrala Kristalna noća, kada je počeo organizovani pogrom nad Jevrejima.
Prije dvadeset i tri godina su građani Njemačke, poslije masovnih protesta, u ''mirnoj revoluciji'' srušili Berlinski zid koji je trideset godina bio simbol podjele i postojanja dvije Njemačke.
„Nevjerovatno!" - bio je najčešći komentar ljudi u noći u kojoj je pao zid, ali i granica prema zapadu Njemačke.
Taj događaj je promijenio svijet, pošto se godinu dana nakon toga Njemačka ujedinila, a nestankom bivše Njemačke Demokratske Republike (NDR) nestao je cio socijalistički politički blok u Evropi.
Nijemci su taj dan upamtili ne samo kao kraj NDR i konflikata između istoka i zapada evropskog kontinenta, već i kao dan koji simbolizuje doprinos običnih ljudi istorijskim promjenama, navode hroničari.
Rušenje zida promijenilo je sliku Njemačke, ali i Evrope, a kako tvrde analitičari, taj događaj istovremeno, označio početak ekonomskog čuda, pošto je u kratkom vremenu izveden ''eksperimet'' sa dva različita privredna sistema, dvije različite Njemačke, koji je donio pozitivne rezultate.
Na jedno od osnovnih pitanja - koliko ljudskih žrtava taj zid odnio - istoričari, izgleda, još nisu dali definitivan odgovor.
Postoje dokazi o najmanje 136 ljudi koji su izgubili život pokušavajući da prijeđu Berlinski zid, a posljednja saznanja istraživača govore da je, možda, nastradalo čak 245 ljudi.
Među žrtvama zida, koji su istočnonemačke vlasti strogo kontrolisale i oko 11.500 vojnika ga ''držalo na oku'', bilo je i petoro djece, koja su se, uglavnom, udavila u rijeci Špre, pokušavajući da je preplivaju.
Kao dan njemačkog ujedinjenja slavi se 3. oktobar, kada su dvije Njemačke zvanično proglasile ujedinjenje, ali pojedini politikolozi i istoričari predlažu da se slavi 9. novembar - dan rušenja zida i dan kada se dogodila "Kristalan noć", kao ''sudbinski dan'' 20. vijeka i izraz ambivalentne istorije.
Devetog novembra 1938. se dogodila ''Kristalna noć'', u kojoj su gorjele sinagoge i ubijani Jevreji, što je označilo početak organizovanog pogroma nad evropskim Jevrejima u Drugom svjetskom ratu.
Danas, međutim, Nijemci imaju čemu da se raduju - u zemlji stabilne demokratije, koja se prostire od Alpa do Baltika i dalje, uprkos svetskojekonomskoj krizi i sve vijećem siromaštvu, vlada atmosfera socijalne stabilnosti i privrednog uspjeha.
Njemačka danas predstavlja vodeću zemlju EU, a podsjećanja na vrijeme NDR kod mnogih izaziva bolne uspomene na komunizam i progone, ali i na vožnju "trabantima" ili sjetu zbog prohujale sigurnosti radnog mjesta u državnoj službi.