Svijet

Njemačka: Nije dovoljno tuširanje hladnijom vodom

Njemačka: Nije dovoljno tuširanje hladnijom vodom
Foto: tookapic/Pixabay | Njemačka: Nije dovoljno tuširanje hladnijom vodom
N.N.

Evropska unija hoće da smanji svoju potrošnju gasa za najmanje 15 odsto, a Njemačka mora vjerovatno da uštedi još i više. Kako da se to postigne? Apeli nisu dovoljni.

Njemački proizvođač još nije obustavio reklamu za grijne uređaje na gas, u kojoj se kaže da zamjena starog grijanja na lož-ulje novim na gas donosi i 45 odsto državnih subvencija - a to više nije tačno. Njemačka je ove podsticaje ukinula preko noći. Ubuduće se potpomažu samo oni sistemi grijanja koji rade na obnovljivu energiju. To su toplotne pumpe ili kazani za pelet.

"Najveći broj ljudi živi u starijim kućama. Sada bi trebalo sanirati, zamijeniti prozore, izbaciti gasno grijanje - to pomaže da se smanje troškovi grijanja, a ide pod ruku i sa zaštitom klime", rekao je njemački ministar privrede Robert Habek, političar Zelenih, piše DW.

Grijalice rasprodate

Zar sad da se izbacuje grijanje na gas? Za tri mjeseca počinje sezona grijanja, a više nego svako drugo domaćinstvo se u Njemačkoj grije na gas. Pozovete li majstora za montažu grijanja, on kaže da staro grijanje može da pogleda tek u oktobru, do tada su svi termini popunjeni.

Osim toga, nedostaje materijal. Toplotne pumpe skoro i da ne mogu da se dobiju. A i dok ih ugrade može da prođe nekoliko mjeseci. U radnjama sa električnim aparatima su mobilni radijatori i grijalice na struju skoro rasprodati. Stručnjaci opominju da električna mreža nije napravljena za tako masovno dodatno opterećenje, pa bi na lokalnom nivou ponegdje mreža mogla da bude preopterećena.

Veliki računi - tek u narednom periodu

Dok je u Njemačkoj još uvijek ljeto i grijni sistemi isključeni, i ljudi koji žive u iznajmljenim stanovima i oni koji posjeduju nekretnine polako shvataju da bi jesen mogla biti veoma neprijatna. Preduzeća koja energijom snabdijevaju najveći broj ljudi žele da povećaju mjesečnu iznos za svoje usluge već u avgustu ili septembru.

Čak i oni korisnici koji imaju dugoročne ugovore sa garantovanom niskom cijenom, od oktobra moraju da prihvate da će energija i za njih biti skuplja. Do pet cenata po kilovat-času trebalo bi da plaćaju oni s najboljim ugovorima iz solidarnosti sa drugima.

Neće biti toplotne policije

Stimulacija putem cijena dolazi prekasno, kažu ekonomisti, kritikujući time dosadašnje držanje njemačkog ministra privrede. On mjesecima apeluje na građane da štede gas, i - ostaje samo pri apelima.

Doduše, sprema se direktiva koja zabranjuje zimsko grijanje bazena gasom. "Ne vjerujem da će policija ići od jednog do drugog vlasnika bazena da provjerava jesu li zagrijani, to neće biti tako", kaže ministar Habek i dodaje da to ne bi bila zemlja u kojoj bi on volio da živi.

Neće biti ni zakonski propisanog smrzavanja, dodaje on, jer se tokom pandemije pokazalo da ljudi dobrovoljno poštuju mjere. Stručnjaci ipak sumnjaju da se pandemija i energetska kriza mogu upoređivati. Naučni savjet pri Ministarstvu za ekonomiju i zaštitu klime okuplja vodeće ekonomiste, njih 41. Savjjet je prošlog meseca napisao ministru Habeku pismo u kojem ga opominju da se apelima skoro nikada ne postiže neki cilj.

Pustiti da djeluju cijene

Oni kažu da će potrošači štedjeti energiju samo ako krizu osjete u novčaniku. "Visoka cijena gasa je najbolji stimulans ograničenja potrošnje", stoji u pismu upućenom ministru. "Ako signalno dejstvo cijene bude stavljeno van snage, jer određena preduzeća i domaćinstva znaju da će energiju dobijati po fiksnoj cijeni, oni neće imati motivaciju da štede".

Njemački institut za istraživanje privrede (DIW) je još u aprilu proračunao da postoje mjere kojima bi se potrošnja gasa smanjila za 33 odsto tokom godine, a jedna od njih je da se porast cijena energenata direktno prebaci na potrošače. U prvih šest mjeseci Njemačka je uštedjela samo 16 odsto gasa.

Država da ne snosi dodatne troškove

Ekonomisti smatraju da ne bi trebalo davati dodatnu pomoć za energetske troškove - jednom je već isplaćeno 300 evra. Oni su skeptični i kada se govori o tome da država pokrije razliku u cijeni. Savjet umjesto toga predlaže da se ukupno tržište uredi tako da potrošači za određen procenat prošlogodišnje potrošnje ima umjerene cijene, a da domaćinstva koja potroše više plate penale.

Klaudija Kemfert iz Njemačkog instituta za istraživanje privrede ide i korak dalje, preporučujući da se onima koji mnogo uštede plate premije. Ministar Habek to ne želi: "Ako neko kaže, pomoći ću samo ako dobijem još 50 evra, onda bih ja rekao - matori, nećeš ih dobiti", to je izjavio Habek u televizijskom intervjuu.

Nazad na rad od kuće

Umjesto toga, ministar i dalje ostaje pri savjetima da ljudi smanje frekvenciju tuširanja, da se tuširaju hladnijom vodom, da poprave grijanje i da podese optimalnu, nižu temperaturu prostorija. A pošto broj novozaraženih raste, možda bi bilo pametno da što više ljudi opet radi od kuće.

Postoje istraživanja u kojima se izračunalo da bi pet odsto energije za grijanje moglo da se uštedi ako bi veći broj ljudi radio od kuće. Klaudija Kemfert tvrdi da tu postoji "značajan potencijal" za štednju. "Principijelno bi rad od kuće mogao doprinijeti uštedi energije, jer kancelarijske prostorije onda ne moraju da se griju i tamo može da se uštedi."

Koliko dugo će izdržati skladišta gasa?

Ali, da li će poslodavci koji štede energiju ako ljudi rade od kuće dio uštede podijeliti sa zaposlenima? To za sada nije jasno, kao što nema odgovora na brojna druga pitanja u energetskoj krizi. Ipak, zar je neminovno da dođe do nestašice gasa?

Četiri vodeća ekonomska instituta u zemlji su izračunala da bi energenata bilo dovoljno čak i kada bi Sjeverni tok jedan propuštao 20 odsto svog kapaciteta. Ali samo pod uslovom da Njemačka, ako se smanji dotok, ne mora da dijeli pristiglu količinu sa susjedima. Ni to nije politički razjašnjeno. Prema proračunima, nestašice bi mogle da nastupe u aprilu i maju, a onda ponovo u decembru 2023. Dakle, zemlja će na duže staze morati da se suoči s tim problemom, piše DW.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije