Njemačka vlada planira da ukine mogućnost otvaranja bolovanja telefonom i uvede obavezu dostavljanja ljekarske potvrde već prvog dana bolesti, nastojeći da smanji sve češća odsustva zaposlenih sa posla i rastuće troškove privrede.
Izjavio je to danas, 2. jula, njemački kancelar Fridrih Merc.
Naglasio je da Njemačka više ne može da ignoriše činjenicu da zaposleni sve više odsustvuju sa posla, dok kompanije istovremeno bilježe pad produktivnosti i rast troškova, čime je otvorio jednu od najosjetljivijih ekonomskih i socijalnih tema u toj zemlji.
Zbog toga je njemačka vlada najavila ukidanje telefonskog otvaranja bolovanja i uvođenje obaveze da zaposleni već prvog dana bolesti dostavi ljekarsku potvrdu, kako bi u okviru novih ekonomskih i radnih reformi povećala konkurentnost najveće evropske ekonomije, prenosi Tanjug.
Prema izvještaju njemačke vlade, koji prenosi Bild, svaki zaposleni u Njemačkoj tokom 2024. godine bio je odsutan sa posla u prosjeku 20,8 dana. To je gotovo četiri dana više nego 2020. godine.
881,5 miliona dana bolovanja u samo jednoj godini
Na nivou cijele zemlje to znači čak 881,5 miliona dana bolovanja tokom samo jedne godine.
Prema podacima njemačke vlade, proizvodni gubici izazvani odsustvom zaposlenih dostigli su prošle godine 134 milijarde evra, dok su troškovi naknada zarada tokom bolovanja porasli na 72,3 milijarde evra.
Ukupno, bolovanja su njemačku privredu koštala više od 200 milijardi evra. Posebno zabrinjava činjenica da troškovi nastavljaju da rastu. Još 2020. godine proizvodni gubici procjenjivani su na 87 milijardi evra, što znači da su za svega nekoliko godina povećani za gotovo 50 milijardi.
Istovremeno, izdaci za isplatu zarada zaposlenima na bolovanju porasli su za više od 15 milijardi evra, odnosno za 26,4 odsto.
Poslodavci u problemu
Prema podacima iz vladinog izvještaja, svaki izgubljeni radni dan poslodavce je prošle godine koštao prosječno 152 evra, što je 28 evra više nego prije pet godina.
Za zemlju čija se ekonomija već suočava sa slabijim industrijskim rastom, manjkom radne snage i rastućom međunarodnom konkurencijom, ovakvi troškovi postali su ozbiljno pitanje ekonomske politike.
U središtu cijele rasprave nalazi se takozvana "telefonische Krankschreibung", odnosno mogućnost da zaposleni dobije potvrdu o privremenoj spriječenosti za rad bez odlaska u ordinaciju, prenosi Tanjug.
Ova praksa uvedena je tokom pandemije virusa korona kako bi se smanjili kontakti među pacijentima i rasteretile zdravstvene ustanove. Od decembra 2023. godine postala je trajno pravilo za lakše bolesti poput prehlade, gripa ili blažih virusnih infekcija.
Ipak, njemačka vlada smatra da je upravo ovaj sistem otvorio prostor za zloupotrebe i da predstavlja jedan od razloga povećanog broja bolovanja.
Situacija u BiH
Problem velikog broja izostanaka radnika sa posla nije tema samo u Njemačkoj. U Republici Srpskoj prošle godine zabilježen je rast broja bolovanja, dok Federacija BiH trenutno priprema nova pravila koja bi trebalo da omoguće efikasniju kontrolu odsustva sa posla.
U Republici Srpskoj broj bolovanja prošle godine porastao je u odnosu na godinu ranije. Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja RS, za prvih devet mjeseci 2025. evidentirano je u prosjeku 13.030 slučajeva bolovanja do 30 dana mjesečno, dok je u istom periodu 2024. taj prosjek iznosio 12.826. Istovremeno, broj bolovanja dužih od 30 dana porastao je sa prosječno 4.441 na 4.854 slučaja mjesečno.
Povezane vijesti:
U Republici Srpskoj u ovoj godini više bolovanja nego lani
Poslodavci u FBiH će moći zatražiti vanrednu kontrolu bolovanja
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je u decembru prošle godine za "Nezavisne novine" da je veliki broj ljudi koji su bili na bolovanju.
"Ne mora da znači da nisu svi bolesni i da nisu opravdano bili na bolovanju", kazao je Škrebić.
Pojasnio je da je u 2025. godini bilo i zloupotreba, te da je od strane poslodavaca bilo prijava prema Fondu.
"Mislim da je u toku ove godine bilo oko 180 prijava, od kojih se za skoro polovinu utvrdilo da je bila zloupotreba bolovanja", kazao je Škrebić.
Istakao je da je u privatnom sektoru primjetno da je manji broj zloupotreba bolovanja u odnosu na javni sektor.
U Federaciji BiH u međuvremenu pripremaju strožu kontrolu bolovanja. Novim pravilnikom poslodavcima će biti omogućeno da zatraže vanrednu provjeru opravdanosti bolovanja, i to tokom njegovog trajanja ili nakon povratka radnika na posao, s ciljem suzbijanja zloupotreba sistema.