Njemačka je politički u šoku.
Ekonomski najjačoj zemlji Evrope postalo je jasno kao nikada do sada da se geopolitička situacija bitno mijenja. Da se odavno promijenila.
Sada su svi relevantni političari Njemačke zaokupljeni grozničavim traženjem odgovora na promjene koje se odvijaju izuzetno brzo. Trenutno to znači jasnije pozicioniranje u odnosu na Sjedinjene Američke Države i Rusiju. I dodatno naoružavanje, prenosi DW.
Ugledni politikolog Karlo Masala procjenjuje da za Evropu „SAD u dogledno vrijeme neće biti pouzdan partner kada je riječ o vrijednostima i interesima“. Taj profesor na Univerzitetu Bundesvera u Minhenu to je izjavio u ponedjeljak (3. marta) za Dojčlandfunk.
Ipak, dodao je: „Sigurno će u nekim slučajevima imati više zajedničkih interesa s nama nego s drugima. Vjerujem da bi onda nezavisna i suverena Evropa u takvim slučajevima bila privlačnija za SAD.“
Pozadina ove rasprave je skandal u Bijeloj kući koji se dogodio u petak (28. februara) kada je američki predsjednik Donald Tramp pred uključenim kamerama i u prisustvu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog faktički otkazao solidarnost Ukrajini.
Klaudija Major iz Fondacije nauka i politika (SWP) kaže: „Moramo priznati da se naš najvažniji saveznik sad više ne ponaša kao saveznik, već postaje bezbjednosni rizik za Evropu“.
Sve se to događa u vremenu kada Njemačka nakon vanrednih parlamentarnih izbora još nije formirala novu vladu. Vjerovatno će novi kancelar biti lider demohrišćana Fridrih Merc. Taj političar još nikada nije obavljao javnu funkciju. Njemačka se baš sad nalazi u toj prelaznoj fazi.
Na upravo održanom samitu u Londonu o Ukrajini tempo su diktirali francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer, a ne njemački kancelar Olaf Šolc, koji je pri kraju svog mandata. Pariz i London su stali iza ukrajinskog predsjednika Zelenskog i predložili plan obustavljanja ratnog sukoba između Ukrajine i Rusije.
Suzdržanost Njemačke ima razlog, jer Šolc nakon poraza na izborima nema puni kapacitet kao kancelar. U Njemačkoj politička kultura nalaže da se kancelar koji uskoro predaje dužnost nasljedniku suzdrži od dalekosežnih odluka, a sve što bi Šolc rekao u Londonu imalo bi karakter dalekosežnog stava.
Šef njemačkih socijaldemokrata (SPD) Lars Klingbajl rekao je da u ovim prelomnim vremenima Njemačka ne stoji po strani, pa je Šolc ipak otputovao u London i sreo se sa Zelenskim.
„Naredna njemačka vlada imaće veliku odgovornost u evropskoj politici. Zajedno s Poljskom i Francuskom sačinjavaće trio zemalja koji će biti presudan za uspostavljanje stabilnosti u Evropi", rekao je on.
U Berlinu se nagađa da bi Klingbajl u slučaju koalicije demohrišćana (CDU/CSU) sa socijaldemokratama mogao postati ministar spoljnih poslova. On je svađu u Ovalnom kabinetu nazvao pozivom na buđenje.
Za Bundesver 400 milijardi evra?
Politički Berlin se svakako probudio. Odjednom se diskutuje o mjerama koje prije izvjesnog vremena nisu bile ni zamislive. Riječ je o novom ogromnom finansijskom programu koji bi osposobio Bundesver da zajedno s ostalim evropskim saveznicama brani zemlju bez učešća Sjedinjenih Američkih Država.
Taj program bi morao da uračuna i sredstva koja bi nadoknadila potpuni ili djelimični izostanak američke podrške Ukrajini. Pominju se sume od 400 milijardi evra, iako je prošle sedmice bilo riječi o 200 milijardi evra. To Njemačka svakako ne može finansirati iz tekućeg budžeta, već bi morala da se zaduži preko granice propisane njemačkim Ustavom. Parlament bi u tom slučaju morao da promijeni tu ustavnu odredbu.
Bundestag bi, međutim, to morao da odluči dvotrećinskom većinom – i to stari saziv parlamenta koji je izabran 2021. U novom sazivu nema dvotrećinske većine zbog jačanja dijelom ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AfD) s jedne strane i nasuprot tome Ljevice. Nema puno vremena, jer se novi Bundestag mora okupiti najkasnije 24. marta.
Samo aktuelni i već stari sastav Bundestaga bi mogao da odobri planove o dodatnom novcu za naoružanje.
Merc namjerava da formira demohrišćansko-socijaldemokratsku vladu do Uskrsa, ali najprije mora da dogovori koaliciju sa SPD-om. On je u ponedjeljak u Berlinu najavio: „Hoćemo da uradimo nešto za Bundesver, i to je najkasnije nakon vašingtonskih događaja u Bijeloj kući u petak postalo više nego jasno. Ali još nemamo dogovor. Ne mogu da prognoziram.“
Merc je time demantovao vijest da će Bundestag narednog ponedjeljka (10. marta) donijeti odluku o rekordnom ulaganju u njemačku vojsku. Pritisak na sve aktere da se dogovore o takvoj investiciji veći je nego ikad. Socijaldemokrate su otkazale sve druge termine ove sedmice u namjeri da se usredsrede na razgovore o formiranju vlade.
Kancelar Olaf Šolc će se danas sastati sa svojim vjerovatnim nasljednikom Fridrihom Mercom, kako bi se dogovorili o narednim koracima. Među glavnim pitanjima jedno je posebno važno: Kako da se Njemačka sama pobrine za svoju bezbjednost, o kojoj su velikim dijelom od 1945. brinule Sjedinjene Američke Države?