BERLIN - Njemačka danas doživljava sličan šok, poput Norveške ovog leta u krvoproliću desničara Andersa Brejvika, ocjenjuju mediji u Njemačkoj, povodom otkrića da je neonacistička grupa ''Nacionalsocijalističko podzemlje'' (NSU), odogovorna za smrt 10 ljudi, među kojima je osam Turaka, jedan Grk i jedna njemačka policajka.
"Njemački Savezni ustavni sud u Karlsrueu mora promijeniti svoje mišljenje'', zahtijevao je danas bavarski ministar unutrašnjih poslova Joahim Herman, tražeći ponovno pokretanje postupka zabrane ekstremnodesne Nacionaldemokratske partije (NPD), koji je već jednom propao pred tim sudom u Karlsrueu.
Na ovaj Hermanov zahtjev eksperti za unutrašnja pitanja iz dvije velike partije - vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU) kancelara Angele Merkel i opozicione Socijaldemokratske (SPD) su se izjasnili skeptično.
I dok je iz CDU bilo riječi o tome da bi država, u slučaju neuspjeha, mogla da ostavi utisak bespomoćnosti, iz SPD je rečeno da sama zabrana NPD ne bi bila od velike pomoći i da se prvo moraju razjasniti ubistva desetoro ljudi, koje je prema pisanju štampe, ta neonacistička grupa ubila u posljednjoj deceniji.
Za ponovni postupak zabrane NPD, partije osnovane početkom 60-ih godina, koja u svojim redovima okuplja ekstremne desničare, naciste i neonaciste, izjasnio se i šef sindikata njemačke policije Bernar Vithaut, ocjenjujući da bi to pomoglo bezbjednosnim snagama zemlje i bilo težak udarac za ukupnu ekstremnodesnu scenu.
Šef opozicione njemačke partije ''Zeleni'' Džem Ezdemir, prvi Nijemac turskog porijekla na čelu jedne strranke, upozorio je, međutim, na prevelika očekivanja od zabrane NPD.
''Mi moramo o tome govoriti da su NPD i desni radikali u nekim dijelovima Njemačke, prije svega na istoku zemmlje, društveno postali vodeći'', upozorio je Ezdemir, a kada je riječ o NPD, njeni poslanici već sjede u dva istočnonemačka pokrajinska parlamenta u Saksoniji i Meklenburg-Prednjoj Pomeraniji.
Savezni njemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Piter Fridrih je rekao da državno tužilaštvo istražuje slučaj pod optužbom formiranja terorističke organizacije i da će se ''ubrzo razjasniti da li iza te grupe stoji jedna mreža''.
U okviru istrage, sinoć kasno je podignuta optužnica protiv Beate Z. (36), optužene za učešće u NSU, poznate kao ''potpaljivača požara iz Cvikaua'', za koju se vjeruje da je ovog mjeseca spalila svoju kuću u tom gradu, kako bi unistila dokazni materijal i da je jedna od ''trojke iz Jene'', odgovorne za ubistva stranaca i policajke.
NSU je, prema dosadašnjim saznanjima policije, odgovorna za seriju ubistava Turaka u Njemačkoj (njih osam) i jednog Gruka u periodu od 2000. do 2006. godine, kao i ubistva 2007. godine jedne policajke.
To je partija osnovana prije pedesetak godina, koju već drugu deceniju vodi bivši vojnik Bundesfera, diplomirani politikolikog Udo Fojg, sin jedinac iz porodice koja se vrijeme Drugog svjetskog rata nije krila svoju ljubav prema fašitima.
Pred Saveznim ustavnim sudom prije 10 godina propao je postupak zabrane NPD iz formalnih razloga, odnosno, sud je tužbu tadašnje vlade proglasio nevažećom, zbog velikog broja informanata državnih organa u vodećim strukturama NPD, tako da se više nije sa sigurnošću moglo tvrditi da protivustavne tendencije NPD-a barem djelimično ne dolaze od nekog od "državnih ljudi" unutar stranke.
Pojedini, među kojima je i Fridrih, smatraju da bi prije ponovnog pokretanja postupka za zabranu NPD specijalci koji rade za Službu za zaštitu ustava, morali da budu povučeni sa ''terena'', što bi bilo riskantno, jer tada država ne bi imala ''pristup'' NPD.
Oni su mišljenja da zabrana ne bi riješila problem, jer bi tada simpatizeri i članovi stranke bili aktivni na drugim stranama, a još jedan eventualni pravni neuspjeh samo bi ojačao desničare, zbog čega se oni zalažu prije za političku pobjedu nad NPD, nego za jurističku.
Drugi, opet, misle da je partija dala dovoljno ''štofa'' da se i bez tih informacija može utvrditi da djeluje protivustavno.