Svijet

Normalizacija odnosa između Turske i Jermenije

Agencije

CIRIH - Ministri spoljnih poslova Turske i Jermenije, Ahmet Davutoglu i Edvard Nalbandian, trebalo bi u Cirihu da potpišu protokole o normalizaciji odnosa između Ankare i Jerevana, što se smatra istorijskim sporazumom između dvije države koje nemaju diplomatske odnose već 20 godina.

Potpisivanjem sporazuma bi trebalo da bude otvoreno novo poglavlje u odnosima dvije susjedne države, koji su skoro cio vijek narušeni zbog genocida nad 1,5 miliona Jermena počinjenim u vrijeme raspada Osmanlijskog carstva i tokom Prvog svjetskog rata u periodu od 1914. do 1918. godine.

Međutim, Ankara odbacuje ove tvrdnje, ukazujući da je na obje strane bilo mnogo mrtvih.

Sastanak u Cirihu je u skladu sa dogovorom Turske i Jermenije od 31. avgusta da u roku od šest nedjelja potpišu protokol o uspostavljanju diplomatskih odnosa, o otvaranju zajedničke granice i omogućavanju istoričarima da istraže događaje u vezi s ubistvima Jermena 1915. godine.

Taj dogovor je postignut poslije šest nedjelja pregovora predstavnika dvije države, uz posredovanje Švajcarske.

Od vitalnog značaja za pomirenje bilo je prisustvo turskog predsjednika Abdulaha Gula na fudbalskoj utakmici Turska - Jermenija za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u fudbalu, prije godinu dana, u Jerevanu.

Jermenski predsjednik bi trebalo naredne nedjelje da prisustvuje revanš meču fudbalskih reprezentacija dvije zemlje koji će biti odigran u Turskoj.

Drugi važan spor Turske i Jermenije je u vezi s Nagorno-Karabahom, oblasti u Azerbejdžanu s većinskim jermenskim hrišćanskim stanovništvom, koja je proglasila nezavisnost odmah poslije raspada SSSR.

Jermenija je podržala Nagorno-Karabah, a u višegodišnjim oružanim sukobima ubijeno je 30.000 ljudi. Međutim, Turska je 1993. godine, iz solidarnosti s muslimanskim Azerbejdžanom, zatvorila svoje granice s Jermenijom.

Ceremoniji potpisivanja sporazuma u Cirihu prisustvovaće i visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana, ruski i francuski šefovi diplomatije Sergej Lavrov i Bernar Kušner, kao i američki državni sekretar Hilari Klinton.

Najčitanije