Napeta politička sedmica u Berlinu nastavila se i u petak.
Nakon što je u srijedu uz pomoć glasova desničarske Alternative za Njemačku (AfD) prošao zahtjev za pooštrenje useljeničke politike, što su mnogi doživjeli kao kršenje tabua i raskid prećutnog dogovora demokratskih stranaka da ne sarađuju s ekstremistima, Unija CDU/CSU je u petak u Bundestag na glasanje dala prijedlog zakona kojem je glavni cilj smanjenje useljavanja.
Uniju u tome nisu omeli ni brojni protesti koji se od srijede održavaju ispred podružnica stranaka Unije – Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU) – kao ni istup iz stranke nekih poznatih javnih osoba jevrejskog porijekla koje saradnju demokršćana s desničarima smatraju nedopustivom, piše Deutsche Welle.
Sjednica se pretvorila u dramu nakon što su liberali iz FDP-a najavili da će zatražiti odlaganje glasanja za 11. februar, na posljednjoj planiranoj sjednici Bundestaga u ovom izbornom razdoblju.
Nakon dramatičnih razgovora iza zatvorenih vrata, koji su potrajali satima i potpuno poremetili satnicu Bundestaga, uslijedilo je glasanje – pet sati kasnije od planiranog.
Iznenađujuće odbijanje zakona
Rezultat ovog maratona bio je iznenađujući za mnoge: poslanici Bundestaga su većinom glasova – 350 protiv, 338 za – odbacili zahtjev Unije CDU/CSU za prihvatanje prijedloga zakona o regulisanju priliva useljenika.
Ovakav rezultat se već nazirao u jutarnjim satima, kada su mediji pisali o mnogim poslanicima iz redova demokršćana, ali i liberala, koji nisu htjeli pristati na ponovnu saradnju s AfD-om. Friedrich Merz izrazio je žaljenje zbog odbijanja zakona, ali je za to okrivio socijaldemokrate i Zelene, optužujući ih da nisu spremni na kompromise.
AfD je drugačijeg mišljenja. "Ovo je demontaža Friedricha Merza. Sad je vidljivo da je jedino AfD garancija za ograničenje migracije", rekla je potpredsjednica AfD-a nakon glasanja. Weidel je još govorila o "imploziji jedne narodne stranke", ciljajući na činjenicu da su mnogi poslanici Unije CDU/CSU glasali protiv prijedloga rukovodstva stranke.
Pitanje "protivpožarnog zida"
Uzbudljivom glasanju prethodila je i uzbudljiva rasprava u kojoj je predsjednik poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Rolf Mützenich optužio Uniju i njenog predvodnika i kancelarskog kandidata Friedricha Merza da "ide glavom kroz zid" kada po svaku cijenu pokušava progurati svoje zakone, bez da pruži priliku ostalim demokratskim strankama da zajednički, mimo AfD-a, postignu dogovor u parlamentu.
Nakon toga riječ je preuzeo kancelarski kandidat Unije i pokretač najnovije rasprave o pooštrenju useljeničke politike Friedrich Merz.
Odmah na početku uslijedila je izjava upućena direktno njegovoj prethodnici i političkoj protivnici Angeli Merkel.
"Ja priznajem da je naša stranka odgovorna za to što u ovom Bundestagu sada sjedi poslanički klub AfD-a. Ali politika SPD-a i Zelenih odgovorna je za to što se broj poslanika AfD-a udvostručio", rekao je Merz, aludirajući i na politiku Angele Merkel prema izbjeglicama, koja je AfD-u, kako mnogi tumače, omogućila politički uspon.
Merz je odbacio optužbe da Unija glasanjem u petak, kao i glasanjem u srijedu, otvara vrata desnim ekstremistima iz AfD-a. "Nikad nećemo sarađivati s AfD-om. AfD nas želi uništiti", rekao je Merz. I ostali poslanici Unije koji su se javljali za riječ tvrdili su da tzv. "protivpožarni zid" protiv desničarskog AfD-a neće biti srušen.
Šta se dešava s Njemačkom?
Predstavnica stranke Zeleni i ministarka vanjskih poslova Annalena Baerbock obratila se poslanicima uoči glasanja, rekavši da je od srijede partneri iz inostranstva pitaju šta se to dešava s Njemačkom. „Evropa s pažnjom prati šta se dešava u Njemačkoj", rekla je Baerbock.
"Mi imamo šansu da barem malo ispravimo sramotu od srijede", dodala je, aludirajući na zajedničko glasanje Unije i AfD-a. Predložila je da se zakon uputi na raspravu u tzv. posrednički odbor Bundestaga kako bi se postigao kompromis stranaka bez AfD-a.
Ograničavanje migracije u prvom planu
Prijedlog zakona, koji je izazvao toliko polemika, u osnovi sadrži pooštravanje migracione politike. Predviđa tri ključna dijela:
U Zakonu o boravku ponovo bi se utvrdio pojam "ograničenja" doseljavanja stranaca, koji je uklonjen 2023. godine na inicijativu socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade Olafa Scholza.
Spajanje porodica za osobe sa supsidijarnom zaštitom bilo bi obustavljeno.
Savezna policija bi dobila veću nadležnost za sprovođenje deportacija migranata bez prava boravka.
Zakon koji očito nema šanse
Bez obzira na dramu u Bundestagu, zakon ima male šanse da stupi na snagu. S obzirom na to da zadire u nadležnosti saveznih pokrajina, morao bi dobiti zeleno svjetlo i u Bundesratu. No, pokrajine u kojima CDU vlada u koaliciji sa SPD-om ili Zelenima već su najavile da ga neće podržati, i to zbog saradnje CDU-a s AfD-om, ali i zbog pojedinih odredbi zakona koje smatraju nehumanim.
Među najistaknutijim protivnicima ovog zakona iz redova CDU-a je gradonačelnik i premijer Berlina Kai Wagner.
Dio predizborne kampanje
Tri sedmice uoči prijevremenih parlamentarnih izbora, ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da Unija CDU/CSU ima oko 30% podrške, dok AfD zauzima drugo mjesto s oko 20%. SPD i Zeleni dijele treće mjesto s po 15% glasova.
Analitičari smatraju da iza inicijative stoji želja CDU-a da vrati glasače koji su napustili stranku zbog izbjegličke politike Angele Merkel. No, istovremeno, velik broj njihovih potencijalnih birača oštro se protivi bilo kakvom približavanju AfD-u.
I dok su demokratske stranke međusobno raspravljale, AfD je zadovoljno posmatrao s desne strane Bundestaga. Zastupnici te stranke rijetko su se javljali za riječ, što sugeriše da su raspravu vodile CDU/CSU i FDP s jedne, te SPD i Zeleni s druge strane.
AfD sebe vidi kao pobjednika ovog napetog dana u Bundestagu, piše Deutsche Welle.