VATIKAN - Novi poglavar Katoličke crkve je Horhe Mario Bergoljo, dosadašnji nadbiskup Buenos Ajresa, koji će se kao papa zvati - Franjo I.
Kardinali su ga izabrali u petom krugu glasanja na jednoj od najkraćih konklava.
Na Trgu svetog Petra nastalo je veliko veselje.
Nakon 1.300 godina izabrani papa nije iz Evrope! Bergoljo je rođen 17. decembra 1936.
"Braćo i sestre, dobro veče", bile su prve riječi novog pape. "Zahvalio bih vam na dobrodošlici. Iznad svega, volio bih da se svi zajedno pomolimo za Benedikta XVI."
Papa je s vjernicima molio "Oče naš".
"Molio bih vas da se pomolite Bogu za mene kako bi me blagoslovio", obratio se okupljenima. "Sad počnimo da radimo zajedno. Ovo je put bratstva i povjerenja. Pomolimo se za cijeli svijet jer u svijetu vlada veliko bratstvo. Svijet treba da krene putem ljubavi. Nadam se da da će put kojim ćemo krenuti ja i moja braća biti uspješan u evangelizaciji ovog predivnog grada."
Papa je blagoslovio sve okupljene, ali i one koji događaj prate preko malih ekrana i ostalih medija.
"Sve vas želim blagosloviti, sve žene i muškarce dobre volje", rekao je.
Papa se oprostio od okupljenih i napustio balkon uz riječi: "Laku noć i želim vam miran odmor."
Zanimljivo je da je na prošloj konklavi upravo kardinal Bergoljo bio drugoplasirani, kad ga je pobijedio Jozef Racinger.
Novi papa ima 76 godina i odmah nakon Benedikta XVI najstariji je kardinal u istoriji koji je izabran na tu svetu dužnost. On je takođe prvi latinoamerikanac izabran za papu.
Bergoljo je jezuitski intelektualac koji se vozi autobusom i ima praktičan pristup pitanjima siromaštva; kada je izabran za kardinala, on je zamolio stotine Argentinaca da ne dolaze u Rim kako bi slavili njegovo imenovanje nego da umjesto toga novac koji bi dali za karte daruju siromašnima.
Iznad Sikstinske kapele u Vatikanu izašao je bijeli dim nešto poslije 19 časova, što je bio znak da je izabran novi papa.
Mediji prenose da se na Trgu svetog Petra i okolnim ulicama okupilo oko 200.000 ljudi koji proslavljaju izbor pape.
Jutros je 115 kardinala nastavilo konklavu koja je počela juče poslije podne, kako bi izabrala nasljednika pape Benedikta XVI koji se povukao 28. februara.
Da bi papa bio izabran, bila je potrebna podrška 77 od 115 kardinala s pravom glasa, odnosno onih mlađih od 80 godina.
Novog papu čekaju veliki izazovi vođenja Crkve koja se bori s brojnim problemima, od seksualnog zlostavljanja do optužbi za korupciju u Vatikanu, koje su se pokazale prevelikim teretom za odlazećeg poglavara Rimokatoličke crkve, navode agencije.
Papa Franjo I je 266. poglavar Rimokatoličke crkve.
Argentinski jezuita na čelu Katoličke crkve
Novi poglavar Katoličke crkve papa Franjo Prvi je jezuita koji je kao argentinski kardinal Horhe Mario Bergoljo stekao ugled blage i skromne osobe koja održava otvoren i blizak odnos sa vjernicima.
Ovaj 76-ogodišnjak je po obrazovanju hemičar i sin radnika željeznice, a kardinalsku funkciju obavljao je od 2001. godine. Iako je formalno konzervativac u pogledu vjerskih stavova, smatraju ga za reformatora i nije bio među kandidatima od kojih se očekivalo da će biti izabrani (na kladionicama nije bio ni među prvih 15).
"Bergolju u korist ide njegov pastoralni pristup, kao što kažu u crkvi - njegov odnos sa narodom. On je veoma jednostavan čovjek i veoma štedljiv. Takođe je inteligentna osoba i neko ko je dobar u komuniciranju", rekao je Leandro Pastor, profesor filozofije na Univerzitetu u Buenos Ajresu, koji decenijama poznaje kardinala Bergolja.
U krugovima Katoličke crkve Bergolja opisuju kao beskompromisnog pristalicu stavova pape Jovana Pavla II u vezi sa pitanjima eutanazije, smrtne kazne, abortusa, prava na život, ljudskih prava i celibata sveštenika, preneo je BBC.
Još jedan faktor koji mu je išao u korist prilikom izbora za papu jeste činjenica da govori italijanski, zvanični jezik Katoličke crkve, i da su mu preci iz Italije.
Kardinal Bergoljo već nekoliko decenija živi samo sa jednim funkcionalnim plućnim krilom, ali kaže da je dobrog zdravlja.
On je prvi jezuita na čelu Katoličke crkve. Danas u svijetu ima oko 20.000 pripadnika ovog katoličkog crkvenog reda.
Biografija
Novi papa Franjo I rođen je u Argentini 17. decembra 1936. godine, a nadbiskup Buenos Ajresa je postao 1998. godine.
Rodio se u Buenos Ajresu kao jedan od petoro djece italijanskog imigranta. U službu je primljen 13. decembra 1969. godine. Pohađao je Filozofski i teološki fakultet u San Miguelu. Kasnije je postao profesor teologije. Po crkvenom redu je isusovac.
Doktorirao je u Njemačkoj. Ima univerzitetsko iskustvo (rektor filozofsko-teološkog fakulteta u San Miguelu). Biskup postaje 1992, a 1997. imenovan je koadjutorom nadbiskupom Buenos Ajresa. Bio je predsjednik Argentinske biskupske konferencije od 2005. do 2011. Imenovan je kardinalom 2001. godine. Član je Kongregacije za bogoslužje i sakramente, Kongregacije za kler, Kongregacije za institute posvećenog života i družbe apostolskog života, Papinskog vijeća za porodicu i Papinske komisije za Latinsku Ameriku.
Kao kardinal je postao poznat po poniznosti, po doktrini je konzervativac, te je predan socijalnoj pravdi. Živio je u malenom stanu radije nego u biskupskoj rezidenciji. Odrekao se skupe limuzine u korist javnog prevoza, a navodno je i sam kuhao. Nakon smrti Ivana Pavla II, u konklavi 2005. godine je slovio za vrlo izglednog kandidata, a postoji teorija da se u "mrtvoj trci" borio sa bivšim papom.
Bergoljo je prvi izabrani papa jezuit, a gotovo cijelu svoju karijeru je proveo u domovini. Njegov biograf Serhio Rubin kazao je da će vjerovatno pokrenuti svoj projekt i 400.000 sveštenika poslati "na ulice kako bi uhvatili nove duše" za Katoličku crkvu.
"Kada su se biskupi sreli, uvijek je sjedio u zadnjim redovima", kazao je Rubin, a piše "Huffington Post".
Poznat je po tome da je modernizovao Katoličku crkvu u Argentini koja je važila za jednu od najkonzervativnijih u Južnoj Americi.
Sa godinama se malo usporio, a sumnja se da je to osjeća posljedice odstranjivanja bubrega zbog infekcije, još dok je bio tinejdžer. Nije uspio da zaustavi da Argentina postane prva država Južne Amerike koja je legalizovala istopolne brakove niti zaustaviti predsjednicu Kristinu Fernandez da promoviše besplatnu kontracepciju i vještačku oplodnju. Tvrdio je da se posvajanjem djece od strane istopolnih partnera ona diskriminišu.
