BRISEL - Bivši norveški premijer Jens Stoltenberg, koga su ambasadori država članica NATO danas imenovali za novog generalnog sekretara Alijanse, nekoliko godina svog djetinjstva proveo je u Beogradu, gdje je njegov otac Torvald od 1960. bio prvi sekretar norveške ambasade.
Stoltenberg (55), koji će na novu dužnost stupiti 1. oktobra, rođen je marta 1959. u Oslu, a u Beogradu je živio od 1962. do 1965.
Bio je predsjednik norveške vlade ukupno 9 godina, najprije nepunih godinu dana početkom 2000-ih, a potom tokom dva četvorogodišnja mandata od oktobra 2005. do oktobra 2013, kada je poražen na izborima od predstavnika umjerene desnice.
Stoltenberg je predsjednik radničke (Laburističke) partije od 2002. Bio je državni sekretar u Ministarstvu za životnu sredinu, zatim ministar industrije, ministar finansija od 1996. do 1997.
Tokom njegovog posljednjeg premijerskog mandata, 22. jula 2011, dogodio se teroristički napad Andersa Beringa Brejvika u Oslu kada je u tom gradu i na obližnjem ostrvu Utoja ubijeno 77 ljudi.
Predmet napada bilo je i središte vlade, tako da je i Stoltenbergov kabinet bio oštećen, pošto su tada od siline udara popucala gotovo sva stakla na 20-ospratnici.
Na beogradske dane Stoltenberg je podsjećao u susretima sa srpskim zvaničnicima.
"Kao dijete sam imao privilegiju da živim u Beogradu tri godine i još uvijek se sjećam Kalemegdana. To je divan i prelijep grad", izjavio je.
Osim kuće u kojoj je odrastao, na Dedinju, njegovo omiljeno mjesto je Kalemegdan, gdje je, kako je rekao, naučio da skija. Stoltenberg je svojevremeno govorio da je kao dječak volio srpske specijalitete, i to punjene paprike, pasulj i ćevapčiće.
Osnovnu i srednju školu završio je u Oslu, a poslije obaveznog vojnog roka na Univerzitetu u Oslu je završio Ekonomski fakultet.
Diplomirao je na temi vezanoj za makorekonomska planiranja. Kao aktivan ekolog, krajem 2011. sa nekolicinom naučnika i avanturista proslavio je na Južnom polu 100. godišnjicu osvajanja najjužnije tačke na planeti, upozoravajući na posljedice globalnog otopljavanja.
Norveški mediji Stoltenberga porede sa bivšim američkim predsjednikom Džonom Kenedijem, imajući u vidu, prije svega, njegovu harizmu i dobar izgled. Sklon je neobaveznom ponašanju, te je tako tokom predizborne kampanje jednog popodneva vozio taksi kako bi se bolje upoznao sa biračima.
"Ako postoji mjesto gdje ljudi zaista govore ono što i misle, onda je to taksi", objasnio je potom putem video snimka koji je objavljen na društvenim mrežama Fejsbuk, Tviter i Jutjub.
Godine 2012. čestitao je Evropskoj uniji na dobijanju Nobelove nagrade za mir, ali je isključio mogućnost ulaska Norveške u Uniju. Norvežani su ulazak zemlje u EU odlučno odbacili na referendumima 1972. i 1994.
Tokom njegovog mandata, negdje početkom 2012, Norveška se izvinjavala zbog hapšenja i deportacija Jevreja tokom Drugog svjetskog rata. Stoltenberg je povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, 28. januara te godine, izjavio da je vrijeme da Norveška prizna da su pojedini političari i građani te zemlje učestvovali u progonu Jevreja.
Sadašnji generalni sekretar Sjevernoatlantske alijanse Anders Fog Rasmusen ocijenio je danas da je Stoltenberg pravi izbor za njegovog nasljednika na čelu NATO, preneo je Rojters.
"On (Stoltenberg) je pravi čovjek koji će nadograditi snažne i uspješne rezultate NATO", napisao je Rasmusen na svom nalogu na Tviteru, dodavši da je kriza u Ukrajini pokazala da je potrebno da NATO i dalje ima snažno i odlučno liderstvo.
Norveški dnevnik "Aftenposten" objavio je prije nekoliko dana da se očekuje da će Stoltenberg biti zvanično imenovan za 13. generalnog sekretara Alijanse na sastanku ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO 1. i 2. aprila u Briselu.
Stoltenberg je, u vrijeme dok je bio premijer Norveške, produbio veze sa susjednom Rusijom, što će mu, kako primjećuje "Aftenposten", ići u prilog u doba zategnutih odnosa između Rusije i NATO zbog ukrajinske krize.