VAŠINGTON - Američki predsjednik Barak Obama rekao je juče liderima Turske i Meksika, Redžepu Tajipu Erdoganu i Felipeu Kalderonu, da je djelovanje veb sajta Vikiliks za žaljenje.
Obama, premijer Turske i predsjednik Meksika složili su se, u odvojenim telefonskim razgovorima, da odnosi Vašingtona i Ankare, odnosno Vašingtona i Siudad de Meksika, nisu ugroženi objavljivanjem tajnih depeša Stejt departmenta na Vikiliksu, saopštila je Bijela kuća.
SAD strahuju da bi objavljivanje više od 250.000 tajnih dokumenata koji sadrže prepisku američkih diplomatskih predstavništava širom svijeta i centrale u Vašigtonu moglo da ugrozi odnose sa saveznicima. Prema objavljenim depešama, američke diplomate su, u izvještajima o Turskoj, izrazile sumnju u pouzdanost te članice NATO-a i ocijenile da je rukovodstvo u Ankari podijeljeno.
"Obama i Erdogan su razgovarali o 'značaju američko-turskog partnerstva i potvrdili da su opredijeljeni za saradnju u čitavoj lepezi oblasti", navedeno je u saopštenju Bijele kuće.
"Predsjednik Obama je izrazio žaljenje zbog mizernog djelovanja Vikiliksa, a dvojica lidera su se složila da to neće uticati niti ometati tijesnu saradnju SAD i Turske", navodi se u saopštenju. Obama je sličan razgovor vodio i s Kalderonom.
"Predsjednici su ukazali na značaj američko-meksičkog partnerstva u mnoštvu oblasti", navela je Bijela kuća.
"Razgovarali su i o kampanji Vikiliksa i složili se da neodgovorno djelovanje tog sajta ne bi smjelo da odvrati dvije zemlje od njihove bliske saradnje". U dokumentima koje je objavio Vikiliks, jedan visoki zvaničnik Meksika je ocijenio da je vlada te zemlje u opasnosti da izgubi kontrolu nad dijelovima zemlje zbog moćnih narko-kartela.
I dok svjetski predsjednici i premijeri gase vatru unutar diplomatske mašinerije, vjerska informativna agencija VIA objavila je juče da su američke diplomate i tajne službe pogriješile 2005. godine u procjeni ko će biti izabran za poglavara Rimokatoličke crkve nakon smrti pape Jovana Pavla Drugog.
Na osnovu povjerljivih depeša američkih agenata i diplomata koje je objavio Vikiliks, u Vatikanu se zaključuje da su oni bili slabije obaviješteni od novinara i analitičara. Ocjenjuje se da su u tajnim dopisima prenosili medijske navode, a da su u procjenama bili površni i netačni.
Za američke diplomate glavni kandidat za papu bio je italijanski kardinal Tetamanci, koji je, isto kao i drugi kardinal po šansama, Belgijanac Danels, označen kao pripadnik liberalno-progresivnog krila u vrhu Katoličke crkve.
Treći po izgledima bio je konzervativac, kardinal Kastriljon Hojos iz Kolumbije. U povjerljivom dopisu državnom sekretaru Kondolizi Rajs navodi se da će biti izabran neko ko nije star, mada nije bilo poželjno da sljedeći papa dugo bude na čelu crkve, kao Jovan Pavle Drugi. U dopisu piše da će se obratiti pažnja na to da budući papa govori što više stranih jezika, svakako italijanski. Agenti su vjerovali da papa neće biti sa istoka Evrope, a nisu davali velike izglede ni kardinalima iz Amerike i Francuske.
Kardinal Racinger se sa ironijom pominje kao neko ko ima "neke šanse".
Dan pred izbor pape, američka ambasada pri Vatikanu poslala je nov povjerljiv izvještaj, u kojem navode čak 16 kardinala kao mogućeg papu.
Nakon što je kardinal Jozef Racinger 19. aprila 2005. izabran za 265. papu uzevši ime Benedikt Šesnaesti, diplomate i agenti u svojim izvještajima navode da su do tada, kako uviđaju, iznosili pogrešne procjene vatikanskih izvora.
Za novog papu se kaže da je bio moćan kardinal i čuvar teološke pravovjernosti, da će nastaviti dotadašnji kurs crkve, a da će mu Evropa biti u središtu interesovanja. Navodi se i da je papa Benedikt Šesnaesti, zbog starosti, "prelazni papa".
Američki agent iz Berlina, pod pseudonimom Klod, izvještava Vašington da su Nijemci izbor svog sunarodnika primili s ponosom, ali i rezervom i skepsom, uz ocjenu da će se, iako konzervativac, vratiti reformističkim idejama iz svoje mladosti. Mladi Nijemci, iako su mnogi konzervativniji od svojih očeva, teško će prihvatiti papine moralne postulate, koji bi im ograničavali individualnu slobodu. Skoro mjesec dana nakon izbora, u Vašington je iz Rima poslata analiza na sedam stranica o posljedicama koje može imati izbor kardinala Racingera za papu.
Procjenjuje se da neće dugo vladati i da će zastupati teološku ortodoksiju. Kako je prije izbora 23 godine radio u vatikanskoj kuriji, poznaje ga hiljade biskupa i kardinala, što je pospješilo njegov izbor. Papa će se, tajno se saznaje, koncentrisati na očuvanje identiteta Evrope i protiviće se pristupanju Turske Evropskoj uniji. On će se boriti protiv sekularizma, i u SAD i uopšte na Zapadu. U vrhu Katoličke crkve se "čudom čude" kako profesionalne diplomate i dobro plaćeni agenti rade površno i iznose "komične" činjenice.
"Tajne službe očigledno nisu imale sigurne hipoteze niti temeljne informacije", navodi VIA.
Protesti za oslobađanje Asanža
Učesnici protesta širom Španije pozvali su na oslobađanje osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža, koji treba da bude izručen iz Velike Britanije Švedskoj, gdje je optužen za seksuano zlostavljanje.
Nekoliko stotina ljudi okupilo se juče ispred britanske ambasade u Madridu zahtijevajući njegovo oslobađanje iz zatvora, tvrdeći da je hapšenje politički motivisano. Asanž je uhapšen u Londonu u utorak, nakon što je Interpol raspisao potjernicu za njegovo hapšenje pošto su ga dvije Šveđanke optužile za seksualno zlostavljanje. Demonstranti, koji su nosili maske, pozvali su na potpuno uspostavljanje veb sajta Vikiliks, kojem je kompanija "Amazon" otkazala usluge održavanja servera poslije objavljivanja prvih depeša prije dvije sedmice.
Zahtjev za obnavljanje usluga Vikiliksu upućen je i kompanijama "Masterkard" i "Viza", jer niko nije dokazao Asanžovu krivicu, navedeo je u saopštenju organizacije.
Rusija pratila ubice Litvinjenka prije trovanja
Ruske vlasti pratile su osumnjičene ubice bivšeg ruskog agenta Aleksandra Litvinjenka prije nego što je otrovan radioaktivnim agensima u Londonu u novembru 2006., ali su im Britanci rekli da je situacija pod kontrolom, navodi se u američkim diplomatskim depešama koje je objavio Vikiliks.
Pomoćnici tog bivšeg agenta KGB za njegovu smrt krive ruske agente. Ruski zvaničnici su nedugo poslije smrti Litvinjenka rekli da su Rusi pratili njegove ubice prije nego što je otrovan, tvrdeći da Kremlj nije umiješan u ubistvo, piše u dokumentu iz decembra 2006. godine, u kojem su navedeni detalji razgovora specijalnog predstavnika ruskog predsjednika Anatolija Safonova i američkog ambasadora Henrija Kramptona, koji su se sastali u Ambasadi SAD u Parizu.
"Safonov je tvrdio da su ruske vlasti u Londonu znale i pratile pojedince koji su donijeli radioaktivne supstance u grad, ali su im Britanci rekli da su oni pod kontrolom, prije nego što se desilo ubistvo", navedeno je u povjerljivim dokumentima.
Katalonija podložna za džihad
Američka ambasada u Madridu predložila je otvaranje obavještajnog centra u Barseloni, glavnom gradu španske pokrajine Katalonije, u cilju borbe protiv "glavnog centra radikalnih islamističkih aktivnosti", navodi se u povjerljivom američkom dokumentu koji je objavio Vikiliks.
U depeši, poslatoj u oktobru 2007, navedeno je da su američke i španske vlasti identifikovale špansku autonomnu pokrajinu Kataloniju kao oblast u kojoj živi "velika muslimanska populacija podložna regrutovanju za džihad", pošto je pojačan nadzor uveden poslije bombaških napada u Madridu 2004, kada je ubijena 191 osoba.
"Predlažemo da naš generalni konzulat u Barseloni postane platforma za multiagencijski, obavještajni centar za zajednički koordinisanu brobu protiv terorizma i kriminala", piše u dokumentu.
Amerikanci pogriješili o izboru pape
1. Kardinal Racinger, današnji papa Benedikt Šesnaesti, s ironijom se spominje kao neko ko ima "neke šanse" i da je "prelazno rješenje"
2. U povjerljivom dopisu Kondolizi Rajs navodi se da ne bi bilo poželjno da sljedeći papa dugo bude na čelu crkve, kao Jovan Pavle Drugi