NjUJORK - Američki predsjednik Barak Obama odbacio je savjete najviših pravnika Pentagona i ministarstva pravde odlukom o nastavku vojnog učešća Vašingtona u ratu protiv Libije bez odobrenja Kongresa, piše danas "Njujork tajms".
Pozivajući se na neimenovane zvaničnike administracije, list navodi da su Džeh Džonson, glavni savjetnik Pentagona, i Kerolajn Kras, šef Kancelarije za pravne savjete ministarstva pravde, prenijeli Bijeloj kući kako smatraju da se vojne aktivnosti SAD-a u avio ratu protiv Libije, koji predvodi NATO, mogu smatrati neprijateljstvima.
Na osnovu zakona iz 1973. godine zabranjuje se vojno angažovanje američkih snaga u nekim akcijama duže od 60 dana od početka neprijateljstava bez odobrenja Kongresa, u slučaju Libije 20. maja, i nalaže se povratak vojnika u narednih 30 dana.
Ovaj zakon usvojen je u vrijeme rata u Vijetnamu kako bi se definisala ovlaštenja predsjednika i Kongresa u vezi sa vojnim akcijama SAD.
Obama se, međutim, odlučio prihvatiti pravnu analizu drugih članova svog pravnog tima - savjetnika Bijele kuće Roberta Bauera i pravnog savjetnika Stejt dipartmenta Harolda Koha, koji smatraju da američke vojne aktivnosti prema Libiji ne potpadaju pod neprijateljstva, pa se predsjednik ne mora obraćati Kongresu da bi ih nastavio.
Predsjednik može donijeti odluku različitu od zaključaka kancelarije za pravne savjete, ali se to rijetko događa, i u normalnim okolnostima interpretacija zakona koju da kancelarija pravno obvezuje administraciju.
Otkriće "Njujork tajmsa" uslijedilo je nakon što je Bijela kuća u srijedu uputila izvještaj s obrazloženjem Bauera i Koha, koji su kongresmeni žestoko kritikovali.
Za neke skeptike ključni je detalj za odlučivanje da li neka misija u kojoj se koriste rakete ispaljene iz aviona može potpadati pod pojam neprijateljstva.
Zbog toga se, kako se približavao 20. maj, Džonson zalagao za prestanak napada bespilotnim letjelicama da bi se ojačao argument da preostale američke aktivnosti kao podrška NATO ne potpadaju pod odredbe zakona.
Obama je, međutim, odlučio da ne postoje pravni razlozi da se bilo što promijeni u toj vojnoj misiji.
Administracija je u izgradnji svog stava slijedila neuobičajenu procedure.
Tradicionalno, Kancelarija za pravne savjete prikuplja stavove raznih agencija i zatim odlučuje koja je pravna interpretacija najbolja.
Ministar odbrane i predsjednik imaju pravo da to promijene, ali to rijetko čine, navodi Rojters.
Ovaj put, od Kerolajn Kras je zatraženo da Bijeloj kući podnese mišljenje na manje službeni način, kao i pravnici drugih vladinih agencija.
Nakon nekoliko sastanaka i telefonskih poziva predsjednik Obama, koji je završio ustavno pravo, donio je odluku, piše "Njujork tajms".