VAŠINGTON - Pobjednik na američkim predsjedničkim izborima Barak Obama položiće danas tačno u podne po američkom vremenu, a po našem 20 časova, zakletvu kao 44. predsjednik SAD i time zvanično preuzeti dužnost od Džordža Buša.
Praćen ogromnim optimizmom sunarodnika i nezapamćenim mjerama bezbjednosti, Obama će tim činom postati jedan od najmlađih i prvi u istoriji predsjednik SAD afričkog porijekla.
Prema najnovijim anketama javnog mnjenja, čak 79 odsto Amerikanaca s optimizmom gleda na naredne četiri godine Obaminog mandata, što je znatno više nego kada je zakletvu polagalo prethodnih pet predsjednika.
"Amerikanci vjeruju da će novi predsjednik ispuniti svoja predizborna obećanja, uključujući ekonomski oporavak, okončanje rata u Iraku i reformu zdravstvenog sistema", navodi se u anketi koju su sproveli "Njujork tajms" i televizija SBE.
Istoričari kažu da je inauguracija prvog predsjednika SAD Džordža Vašingtona 1789. u Njujorku bila skroman događaj. U današnje vrijeme, svečano ustoličenje novog američkog lidera je višednevna svečanost koja podrazumijeva paradu, koncerte i balove.
Prema predviđanjima analitičara, inauguracija Obame biće najskuplja u istoriji, uprkos ekonomskim teškoćama sa kojima su SAD suočene, a ukupni troškovi za te svrhe procijenjeni su na 160 miliona dolara.
Centralni događaj je zakletva, koju predsjednik tradicionalno polaže 20. januara pred vrhovnim sudijom SAD ispred zdanja američkog Kongresa, i inauguracioni govor, kojim novi američki lider saopštava u kojem pravcu namjerava da vodi zemlju naredne četiri godine.
Obama će zakletvu položiti na Bibliji koju je 1861. godine prilikom inauguracije držao Abraham Linkoln.
Kao prvi afro-američki predsjednik, Obama ima poseban odnos prema tom herojskom vođi iz američkog građanskog rata, s kojim je okončano crnačko ropstvo u toj zemlji, ali trenutak u kome Obama polaže zakletvu mnoge više podsjeća na vrijeme kada je to učinio jedan drugi veliki američki predsjednik - Frenklin Delano Ruzvelt. Naime, baš kao i novi američki predsjednik, Ruzvelt je 1933. u vrijeme velike ekonomske krize imao za zadatak da umiri javnost da će sve biti u redu uprkos ekonomskoj depresiji.
"Nemamo čega da se plašimo osim nas samih. Ova velika nacija je opstala i opstaće, mi ćemo se oporaviti i prosperirati", rekao je svojevremeno Ruzvelt.
Nezavisno od dometa predsjedničkih govora, sama inauguracija je za Amerikance važna tradicija koja svjedoči o demokratskom kontinuitetu i mirnom transferu vlasti u njihovoj zemlji.
Početak svečanosti označen je u subotu simboličnim putovanjem vozom Obame i njegove porodice od Filadelfije, grada u kome je potpisana američka Deklaracija o nezavisnosti, do Vašingtona. Potom je u nedjelju održan besplatni koncert na otvorenom prostoru ispred Linkolnovog memorijala u centru Vašingtona, na kome su učestvovale muzičke zvijezde Bjonsi, Bono, Šeril Krou, Brus Springstin, Džejms Tejlor i mnogi drugi, a istorijske tekstove između numera čitali su Džejmi Foks, Tom Henks, Kvin Latifa i Denzel Vašington. U Americi je juče obilježen Dan Martina Lutera Kinga, a budući američki predsjednik je odao poštu velikanu borbe za rasnu jednakost učešćem u više projekata lokalne zajednice u području Vašingtona.
Danas, na dan same inauguracije, po prvi put u istoriji ovog događaja za publiku će biti otvoren čitav prostor takozvanog nacionalnog mola - zelene površine u centru Vašingtona, koja se prostire od Kapitol hila do Vašingtonskog spomenika gdje se nalaze najznačajniji muzeji i institucije.
Zvanična ceremonija inauguracije počinje u 10 sati po vašingtonskom, odnosno 16 po evropskom vremenu, ispred zgrade Kongresa, muzičkim numerama koje će izvoditi orkestar američke mornarice i pozdravnim obraćanjem demokratske senatorke Dajane Fejnstajn.
Zakletvu će prvo položiti američki potpredsjednik Džozef Bajden, a zatim, tačno u podne, i novi predsjednik SAD Barak Obama, koji će potom održati i inauguracioni govor.
Potom slijedi blagoslov i ispraćaj dosadašnjeg predsjednika Džordža Buša, poslije čega će se Obama uputiti na tradicionalni ručak na Kapitol hilu.
U toku popodneva i večeri biće održan niz balova, a novi predsjednik SAD će sutra uz mnogobrojne istaknute ličnosti prisustvovati službi u Nacionalnoj katedrali u Vašingtonu.
Obezbjeđenje
Proslave povodom stupanja na dužnost prvog predsjednika koji nije bijelac traju gotovo pet dana, uz rekordan broj učesnika od 1,5 do dva miliona ljudi i nezapamćene mjere bezbjednosti.
Procijenjeno je da će u obezbjeđenju inauguracije učestvovati oko 8.000 policajaca, te 10.000 rezervnih pripadnika Nacionalne garde i 7.500 vojnika.
Svečani program
Svečani program na sam dan inauguracije obuhvata i nastupe slavnih muzičara, kao što su Areta Frenklin i svjetski poznati čelista Jo Jo Ma. Poslije ručka sa članovima Kongresa, Obama i potpredsjednik Bajden uputiće se u povorci od Kongresa do Bijele kuće i sa specijalne tribine posmatrati paradu.
Sličan i različit od dosadašnjih predsjednika
O popularnosti američkih predsjednika urađene su brojne ankete i analize od kojih svaka daje donekle različite rezultate.
Većina, ipak, kao popularnije predsjednike navodi Džordža Vašingtona, Abrahama Linkolna, Teodora i Frenklina Ruzvelta, Džona Kenedija i Ronalda Regana, dok za najnepopularnije važe Ričard Nikson i, po svemu sudeći, odlazeći predsjednik Džordž Buš.
Istorija govori da za Amerikance starost predsjednika ne igra veliku ulogu.
Najmlađi američki predsjednik bio je legendarni Džon Kenedi koji je imao samo 43 godine kada je položio zakletvu 1961. godine, a 46 godina kada je ubijen u atentatu. Najstariji američki predsjednik bio je republikanac Ronald Regan koji je preuzeo dužnost šefa države u 70. godini života.
Najduži mandat od svih predsjednika imao je Frenklin Delano Ruzvelt, koji je na vlasti ostao četiri mandata. Na dužnosti predsjednika SAD najkraće se zadržao Vilijam Henri Harison koji je umro 1841. godine samo 31 dan po polaganju zaklete.
Hroničari kažu da je Harison održao najduži inauguracioni govor u istoriji i da je po snijegu i hladnoći govorio sat i 45 minuta sat poslije čega se razbolio i preminuo. Najkraći inauguracioni govor od samo 695 riječi održao je prvi američki predsjednik Džordž Vašington, ali u drugom mandatu, a među kraće govore spadaju i govori Abrahama Linkolna. Njegov drugi inauguracioni govor važi za jedan od najboljih u istoriji.
Među najbolje govere, inače, svrstavaju se i govori Tomasa Džefersona na prvoj inauguraciji, Abrahama Linkolna na drugoj, Frenklina Ruzvelta na prvoj i Džona Kenedija na njegovoj prvoj i jedinoj inauguraciji.
Prvi američki predsjednik Džordž Vašington nije išao na fakultet, ali istini za volju to u 18. vijeku u Americi nije ni bilo uobičajeno. Još osam američkih predsjednika nije završilo fakultet, uključujući, u novije vrijeme Harija Trumana. Trideset četiri američka predsjednika prije Obame imala su fakultet ili više od toga.