OSLO - Američki predsjednik Barak Obama proglašen je juče za ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir.
"Predsjednik SAD Barak Obama izuzetno je počastvovan što mu je danas dodijeljena Nobelova nagrada za mir", saopštio je juče istaknuti zvaničnik američke administracije.
Norveški Nobelov komitet obrazložio je da je Obama dobio ovo prestižno priznanje zato što je svojim zalaganjem za mir i apelima da se smanje nuklearni arsenali svijetu pružio nadu u bolju budućnost te zbog "izuzetnih napora koje ulaže u jačanje međunarodne diplomatije i saradnje među narodima".
U prvim reakcijama na dodjelu nagrade Obami prevladavalo je iznenađenje, jer je 1. februara 2008, kada je bio krajnji rok za podnošenje nominacija, Obama bio tek 12 dana u Bijeloj kući. Mada se prošle godine spekulisalo s mogućnošću da bi Obama mogao biti među nominovanima, mnogi su vjerovali da je prerano dodijeliti mu Nobelovu nagradu za mir ove godine.
I sam Obama je bio iznenađen ovom odlukom, koju je prilično skromno primio, što je potvrdio portparol Bijele kuće, Robert Gibs, koji je američkog predsjednika probudio pred zoru i saopštio mu odluku Nobelovog komiteta.
Nobelov komitet je saopštio da nije uputio telefonski poziv Obami da mu saopšti da je dobio ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir, izjavio je predsjednik Komiteta Torbjorn Jagland. "Buđenje predsjednika usred noći nije nešto što bi trebalo da uradite", rekao je on, ističući da je petočlana komisija, takođe, strahovala da bi ime dobitnika moglo procuriti u javnost prije zvaničnog objavljivanja u Oslu, što se ranije i dešavalo.
Zahvaljujući Obaminoj inicijativi, u rješavanju najtežih međunarodnih sukoba prednost se daje dijalogu i pregovorima, njegova vizija svijeta bez nuklearnog oružja podstakla je pregovore o razoružanju i kontroli oružja, a SAD sada igraju i konstruktivniju ulogu u suočavanju s velikim klimatskim izazovima u svijetu, saopštio je Nobelov komitet.
Obama je treći američki predsjednik koji je dobio Nobelovu nagradu za mir tokom predsjednikovanja. Prije njega, nagradu su dobili Teodor Ruzvelt (1906) i Vudrou Vilson (1919). Ujedno je i treći visoki američki zvaničnik iz Demokratske stranke koji je ovu nagradu dobio u ovoj deceniji, poslije bivšeg potpredsjednika Ala Gora (2007) i bivšeg predsjednika Džimija Kartera (2002). Nagrada vrijedna 10 miliona švedskih kruna (1,4 miliona dolara), što je njegova plata za tri i po godine, Obami će biti uručena 10. decembra u Oslu.
Ovogodišnji favoriti
Ove godine u utrci za Nobelovu nagradu za mir našlo se rekordnih 205 potencijalnih kandidata. Favoriti su bili premijer Zimbabvea Morgan Cvangiraji, budistički monah Tič Kvang Do, kolumbijska senatorka Pijedad Kordoba, ginekolog iz Konga Denis Mukvege, borac za ljudska prava Sima Samar iz Avganistana, političarka i aktivistkinja Rebija Kader, jordanski princ Gazi bin Muhamad bin Talal te kineski borac za ljudska prava Hu Đia.
Reakcije iz cijelog svijeta
Prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir, bivši finski predsjednik Marti Ahtisari, rekao je da je nagrada Obami "očito podsticaj da učini nešto po pitanju problema na Bliskom istoku". Avganistanski predsjednik Hamid Karzai rekao je da je Obama "pravi čovjek" za ovu nagradu. Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad tvrdi da nije uzrujan zbog nagrade, te da se nada da će Obama stati na kraj nepravdi u svijetu. Svoje mišljenje izrazio je i portparol talibana koji je, očekivano, rekao da Obama nije učinio ama baš ništa za mir u svijetu, te da ova nagrada nije pravedna. Vođa pakistanske stranke Džamat-e-Islami smatra da je nagrada Obami "sramotna šala".