Amerika je ove sedmice birala i izabrala. Drugi put odlučila je za Baraka Obamu. Tek će se pokazati da li je i koliko to bio dobar izbor. Obama će prevashodno morati da opravda povjerenje koje u njega ima većina Amerikanaca i njegovih birača.
I dok je u govoru nakon proglašenja pobjede rekao da najbolje tek dolazi, predsjedniku Obami predstoji da se pozabavi svim problemima koje za vrijeme prvog mandata nije riješio.
"Želimo da naša djeca žive u Americi koja nije opterećena dugom, koja nije ugrožena nejednakošću, kojoj ne prijete ekološke katastrofe. Želimo im ostaviti zemlju koja je sigurna, poštovana i predmet divljenja širom svijeta. Želimo im ostaviti naciju koju brani najsnažnija vojska svijeta. Želimo velikodušnu Ameriku, u kojoj će svaki pojedinac imati zagarantovana prava i dostojanstvo. Želimo Ameriku u kojoj će svi imati priliku da postanu šta god žele, bilo inženjer ili budući predsjednik. To je vizija kojoj težimo", istakao je Obama.
Naime, SAD imaju ogromne finansijske i ekonomske probleme. Budžetski deficit iznosi 1,3 biliona dolara. Ali, birači će njegov rad ocijeniti, prije svega, na osnovu toga da li će uspjeti da smanji broj nezaposlenih. I upravo u ovoj činjenici leži jedan kuriozitet. Naime, Obami je pošlo za rukom ono što nije uspjelo nijednom američkom predsjedniku prije njega; od Velike depresije tridesetih godina, još nijedan predsjednik nije ponovo izabran kada je stopa nezaposlenih bila veća od 7,2 odsto. To je zapravo pravo malo čudo. Nema sumnje da se većina birača nosila mišlju da, s obzirom na mučno spor privredni rast i vrtoglave deficite, izabere drugog čovjeka za predsjednika.
Svi frontovi: Ako se gleda sa stanovišta finansijske politike, Obama je uspio da izvuče SAD iz jedne recesije i da izbjegne drugu. Samo mjesec dana nakon što je postao predsjednik, potpisao je paket mjera za ekonomski oporavak od više od 787 milijardi dolara. On je time nastavio politiku koju je započeo njegov prethodnik Džordž Buš, između ostalog i kada je u pitanju spasavanje banaka. Ekonomska situacija nije ružičasta, stopa nezaposlenosti od skoro osam odsto i dalje je relativno visoka, ali stručnjaci se slažu u ocjeni da bi situacija bila znatno lošija bez odgovarajućih mjera koje su preduzete.
Sa druge strane, jedan od najvećih izazova, s kojima će se predsjednik suočiti u narednom periodu, jeste ogroman dug od 16 triliona dolara. Obama se zauzeo za povećanje poreza i smanjenje potrošnje, koje stupa na snagu 1. januara i poznato je kao "finansijska litica". Naime, matematički gledano, to je, po svemu sudeći, jedini mogući izlaz iz dužničke krize. Nasuprot tome, republikanci se zaklinju, a to je potpisao i Mit Romni, da ni pod kakvim okolnostima neće pristati na povećanje poreza. Za njih je to politički neodgovorno i matematički nerealno.
Rezultat izbora pokazuje i to da su SAD politički podijeljena zemlja. Politički su se kretale u suprotnim smjerovima. Kompromisa - nije bilo. To je, kako navode analitičari, oslabilo državu. Buduća uloga SAD u svijetu će biti definisana kada postane jasno da li je ta zemlja u stanju da prevaziđe duboke jazove, da se vrati svojoj snazi i da postane dostojna sopstvenog zahtjeva da bude vodeća svjetska nacija. Obama je to naglasio i u svom govoru.
"Idemo naprijed zbog vas. Idemo naprijed jer smo jedna velika američka porodica i zajedno ćemo se uspinjati i padati kao jedna nacija, jedan narod", istakao je on.
Međutim, Obama nema samo tu pune ruke posla, već se i na Bliskom istoku traži njegov krizni menadžment. Građanski rat u Siriji, nuklearni planovi Irana i nestabilni Egipat samo su neka od velikih "gradilišta". Ali tu je Obama do sada pokazao dosta oklijevanja. Uspjeh je zabilježio na planu saniranja automobilske industrije, kao i "isključivanjem" Osame bin Ladena. Ostaje da se vidi kako će riješiti ova pitanja spoljne politike.
Tim iz sjenke: Prije četiri godine, na funkciju ga je dovelo raspoloženje izraženo krilaticom: "Yes, we can", tada mu je uspjelo da pokrene ljude i da im otvori svoje vizije svoijetle budućnosti. Ovaj put mu je drugi mandat obezbijedio jasan kontrast u odnosu na izazivača. Sada će novi-stari predsjednik morati da se suoči s praktičnim problemima koje nije mogao da riješi u prvom mandatu i koji ne mogu da se riješe samo čvrstom vjerom u američki san.
Ono što je sigurno jeste da predsjednik mora da se pripremi za drugi mandat koji će biti teži od prvog, a u tome će mu sigurno pomoći i njegov tim, u kojem se izdvajaju dva njegova ključna stratega: 57-godišnji Dejvid Akselrod, koji je vodio i prethodnu Obaminu predsjedničku kampanju, i 14 godina mlađi Džim Mesina, menadžer kampanje, u medijima opisan kao najmoćnija osoba u Vašingtonu za koju nikada niste čuli.
Mesina nikada nije izgubio nijednu političku kampanju koju je vodio, počevši od 1993, kada je još kao student Univerziteta Montana uspio da demokrati Denu Kemisu omogući drugi mandat gradonačelnika Misule, gradića u zabitima ove savezne države.
To ga je očigledno prepuručilo, pošto je Mesina nakon diplomiranja radio za Maksa Bokusa, demokratskog senatora iz Montane, da bi potom radio kao šef kabineta ili savjetnik mnogih političara iz Demokratske partije.
U Bijelu kuću ulazi 2008, kada postaje zamjenik šefa Obaminog kabineta. Iako je bio još prilično mlad, već je na Kapitol hilu imao brojne saveznike. Šef mu je bio Ram Emanuel, sadašnji gradonačelnik Čikaga, a tada Obamina desna ruka i čovjek poznat po tome da agresivno dolazi do cilja. Zbog njega je Mesina prozvan "mini-Ram", što dosta ukazuje i na njegov karakter.
Mesina tvrdi da je jednom prilikom zbog posla morao 27 puta zaredom da jede u "Mekdonaldsu" i da mu nedostaje smrad štaba kampanje u ponoć. Iako je kao menadžer Obamine kampanje najveći dio akcija smišljao sam, za pomoć se obraćao osobama poput Ane Vintur, urednice američkog izdanja časopisa "Voug", i reditelja Stivena Spilberga.
Sa druge strane, Akselrod, nekada jedan od glavnih savjetnika predsjednika Bila Klintona, imao je ključnu ulogu u prvoj Obaminoj predsjedničkoj kampanji, nakon čega je 2008. postavljen i za njegovog savjetnika.
Međutim, čini se da je on u Obaminu trku za drugi mandat ušao manje optimistično nego u prethodnu, pošto je tokom kampanje najavio da će po njenom okončanju napustiti politiku, bilo da Obama ostane ili ne u Bijeloj kući.
U januaru ove godine, Akselrod je objavio da želi da na Univerzitetu Čikago otvori institut politike, koji bi bio konkurencija elitnoj Harvardovoj Kenedijevoj školi. Čikaški institut će zvanično biti otvoren naredne godine.
Reakcija berzi
Na izbor Baraka Obame pozitivno su reagovale i svjetske berze. Tržišta dionica i vrijednosnih papira vrlo pozitivnom ocjenjuju činjenicu da je rezultat izbora vrlo jasan te da je vrlo brzo bio poznat. Plus su zabilježile kako berze u Tokiju i Šangaju, tako i u Frankfurtu, dok je dolar nešto izgubio na vrijednosti. Po ocjeni trgovaca na berzama, ishod izbora čini američku politiku predvidljivijom, a to je za tržište dobro. Analitičari, međutim, ne padaju u euforiju, jer za to nema ni potrebe: najveći problemi američke ekonomije tek treba da budu riješeni, a za to nije dovoljna samo moć novog-starog predsjednika. Obami će nužno biti potrebna produktivna saradnja sa Predstavničkim domom u Vašingtonu, a u njemu većinu i dalje drže republikanci.