Svijet

Obilježavanje 1. maja u znaku socijalnog nezadovoljstva

Obilježavanje 1. maja u znaku socijalnog nezadovoljstva
Obilježavanje 1. maja u znaku socijalnog nezadovoljstva
Agencije

LONDON - Građani širom svijeta danas obilježavaju 1. maj, praznik rada, ali u situaciji kada svuda, a posebno u Evropi, vlade donose nepopularne mjere štednje zbog ekonomske krize prvomajske povorke odražavaju rastuće socijalno nezadovoljstvo.

Demonstracije se održavaju u Grčkoj, Španiji i Portugalu, zemljama koje su u proteklom periodu bile teško pogođene ekonomskom krizom, a učesnici se žale na gubitak radnih mjesta, smanjenje budžeta i težak život.

U Španiji prvomajska povorka počela je oko 10 časova u Madridu, a desetine hiljada demonstranata protestovale su protiv redova za nezaposlene, novih reformi koje olakšavaju otpuštanje radnika i protiv smanjenja budžeta za zdravstvo i obrazovanje.

"Totalno nasilje, otimate nam dom i hljeb", izvikvala je sredovječna građanka navodeći da su njene dvije dvadesetogodišnje ćerke ostale bez posla, prenosi AFP.

Oko 18.000 ljudi izašlo je na ulice u Atini i drugim grčkim gradovima, gdje sindikati za Prvi maj obično organizuju generalni štrajk.

Policija je saopštila da se u Solunu okupilo oko 7.000 ljudi dok se u Atini pozivu sindikata odazvalo oko 1.500 ljudi, a još 2.000 pristalica ljevičarskih grupa okupilo u centru grada.

U grčkoj prijestonici se, međutim, očekuje manje nasilja nego prethodnih godina, budući da su Grci usredsređeni na opšte izbore u nedjelju, 6. maja, na kojima će moći da daju oduška nezadovoljstvu.

Ankete javnog mnjenja ukazuju da Grci napuštaju glavne stranke i okreću se manjim partijama sveteći se za plan štednje EU i MMF-a koji je donio smanjenje plata i penzija.

I u Francuskoj se 1. maj odvija u sjenci politike, odnosno drugog kruga predsjedničkih izbora, a lideri sindikata su ozlojeđeni što političari drže predizborne skupove u Parizu na dan koji treba da bude posvećen problemima radnika.

Liderka ekstremno desničarskog Nacionalnog fronta Marin Le Pen, koja je u prvom krugu osvojila 18 odsto glasova, iskoristila je današnji marš da svoje pristalice pozove da ne glasaju za njene rivale Nikolu Sarkozija i Fransoa Olanda u drugim krugu.

Marširajući kroz centar Pariza njene pristalice su nosile francuske zastave i izvikvale "Francuska Francuzima" i "Ovo je naš dom".

Predsjednik Nikola Sarkozi planira skup na Trokaderu, dok će sindikati održati tradicionalni marš do trga Bastilje.

U Americi, "rodnom mjestu" praznika rada, ustanovljenog u znak sjećanja na dan kada je u Čikagu 1. maja 1886. godine, više desetina hiljada radnika izašlo na ulice zahtijevajući bolje uslove rada i osmočasovno radno vrijeme, ovogodišnji pokret je pozvao na globalne proteste protiv ekonomske nejednakosti.

Američki demonstranti već su se okupili u finansijskoj četvrti Njujorka, gdje će glavni skup biti održan popodne, u vrijeme najveće saobraćajne gužve, dok su u San Francisku pozvali demonstrante da se okupe na mostu Golden gejt.

Prvi maj obilježava se povorkama koje organizuju sindikati i širom Rusije, a najviše ljudi, oko 120.000 okupilo se u Moskvi gdje je Savez sindikata organizovao šetnju koju su predvodili predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev, premijer Vladimir Putin, moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanjin, kao i desetine drugih političara članova vladajuće Jedinstvene Rusije.

Tokom marša, koji je više ličio na skup podrške vlastima nego na prvomajske demonstracije, Medvedev i Putin su razgovarali sa građanima i odgovarali na njihova pitanja, a premijer je poručio da treba više da se radi.

Svoje odvojene šetnje u Moskvi organizovale su i Komunistička partija i Pravedna Rusija, dok najveći dio vanparlamentarne opozicije nije učestvovao u prvomajskim okupljanjima, uz objašnjenje da će istomišljenike povesti u nedjelju 6. maja u "marš miliona" koji treba da bude održan u Moskvi.

I u Aziji 1. maj je iz međunarodnog praznika rada prerastao u međunarondni dan protesta, sa skupovima širom kontinenta, čiji učesnici mahom protestuju zbog besparice i traže povećanje plata.

Hiljade demonstranta na Filipinima, u Maleziji i Indoneziji traže povećanje plata koje, kako ukazuju, nisu održale korak sa cijenama, zahtijevaju niže školarine i iznose niz drugih zahtijeva.

U Manili je oko 8.000 članova radničkog sindikata marširalo u crvenim košuljama i noseći crvene zastave do mosta Mendiola, u blizini predsjedničke palate, gdje ih je čekalo jako policijsko obezeđenje.

U Kuala Lumpuru oko 500 ljudi okupilo se tražeći višu minimalnu cijenu rada od one koju je u ponedjeljak najavio premijer Nadžib Razak, prenosi AP.

U Istočnom Timoru, policija je ispalila hice na demonstrante u Diliju i uhapsila 84 učesnika protesta, koji su takođe tražili više plate.

Najveći prvomajski skup održan je u Indoneziji gdje su hiljade radnika u Džakarti zahtijevale veće plate i sigurnost na poslu pod budnim nadzorom oko 16.000 pripadnika policije.

I u Hongkongu radnici su protestovali protiv niskih plata, ali i protiv socijalne nejednakosti, zahtijevajući preraspodjelu bogatstva.

"Problem sa Hongkongom je što je bogatstvo koncentrisano u rukama malog broja ljudi, a jaz između bogatih i siromašnih je jedan od najvećih u svijetu", rekao je jedan od govornika na skupu, profesor univerziteta Frendando Čeung.

Najčitanije