Kada je Donald Tramp još u svom prvom mandatu 2019. godine prvi put izjavio da SAD žele da kupe Grenland, a zatim u januaru ove godine pojačao pritisak ne isključujući ni upotrebu vojne ili ekonomske sile protiv Danske, evropske diplomate govorile su o teškoj krizi unutar NATO-a.
EU, Kopenhagen i Nuk tada su odlučno poručivali da ostrvo nije na prodaju i da se o suverenitetu ne trguje. Međutim, prema zvaničnom sporazumu koji je Bijela kuća objavila nakon jučerašnjeg potpisivanja u Njujorku, Vašington je dobio značajna vojna i strateška prava na Grenlandu, bez kupovine teritorije.
Šta se mijenja u odnosu na sporazum iz 1951. godine?
Dokument je formalno predstavljen kao izmjena i dopuna sporazuma o odbrani Grenlanda iz 1951. godine, ali donosi značajne promjene na terenu.
Američka vojska se nakon više od 70 godina vraća na strateške tačke na jugu i istoku Grenlanda: sporazum predviđa uspostavljanje odbrambenih područja u Narsarsuaqu i Mestersvigu, uz nastavak modernizacije i širenja postojeće svemirske baze Pituffik.
Uvedena je i ubrzana procedura za uspostavljanje novih odbrambenih područja ako se pojavi potreba, pri čemu se pregovori u slučaju neslaganja u roku od 90 dana prebacuju na nivo ministara.
Šta sporazum kaže o "Zlatnoj kupoli" i vojnim plovilima?
Za razliku od sporazuma iz 1951. godine, novi tekst izričito navodi uspostavljanje sistema protivraketne odbrane pod nazivom "Golden Dome" (Zlatna kupola) radi odbrane američkog kontinenta i sjevernoatlantskog područja.
Takođe, Danska i Grenland obavezali su se da po ubrzanom postupku razmatraju američke zahtjeve za postavljanje bespilotnih vojnih instalacija, radara i senzora izvan samih vojnih baza.
Jedna od ključnih novosti odnosi se na vojno kretanje. Američki vojni avioni dobili su pravo preleta i slijetanja na teritoriji Grenlanda, dok sporazum američkim javnim plovilima daje široka prava pristupa i kretanja kroz grenlandske teritorijalne vode, uključujući podvodni pristup i kretanje, osim ako se strane drugačije ne dogovore.
Kakva ograničenja sporazum uvodi za treće zemlje?
Sporazum uvodi ograničenja za države izvan NATO-a. Član IX predviđa da država koja nije članica NATO-a ne može uspostaviti vojne instalacije niti trajno vojno prisustvo na Grenlandu, osim ako se strane drugačije ne dogovore.
Osim toga, član X predviđa ograničenja određenih stranih ulaganja država i investitora koji ne dolaze iz članica NATO-a, partnera Saveza ili Evropske unije.
Ograničenja se odnose na mogućnost sticanja kontrole, uticaja ili pristupa povjerljivim podacima u osjetljivim sektorima, među kojima su kritična infrastruktura i eksploatacija prirodnih resursa.
Ove odredbe posebno su značajne u kontekstu Kine, koja je proteklih godina pokazivala interesovanje za ulaganja u grenlandske aerodrome i nalazišta rijetkih metala, prenosi Index.
Šta bi se dogodilo ako Grenland postane nezavisan?
Posebna odredba sporazuma odnosi se na mogućnost buduće nezavisnosti Grenlanda. Sporazum predviđa korake kojima bi se obezbijedio nastavak članstva, odnosno ulazak nezavisnog Grenlanda u NATO, kao i preuzimanje prava i obaveza iz ovog sporazuma prema SAD.
Sporazum nema unaprijed određen rok trajanja, a njegove izmjene zahtijevaju saglasnost potpisnika.
Kada je riječ o lokalnom stanovništvu, sporazum predviđa da se, u najvećoj mogućoj mjeri, lokalnim kompanijama omogući učešće u komercijalnim poslovima povezanim sa izgradnjom, održavanjem i servisiranjem vojnih instalacija. Predviđeno je i da vojne aktivnosti uzimaju u obzir tradicionalne aktivnosti stanovništva, uključujući lov i ribolov.