Izrael je objavio pismo koje je prije nekoliko decenija, samo dva dana prije nego što je pogubljen, rukom napisao nacistički ratni zločinac Adolf Ajhman.
Ajhman je u pismu tražio milost zbog uloge koju je imao u Holokaustu.
U molbi, koju je sastavio nakon što je prebačen u Izrael 1960. godine, gdje je osuđen na smrt, Ajhman kaže da je izraelski sud preuveličao njegovu ulogu u organizovanju logistike Hitlerovog „finalnog riješenja“, koje je dovelo do istrebljenja šest miliona Jevreja, prenosi AFP.
Izraelski predsjednik Reuven Rivlin predstavio je danas na ceremoniji obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust, dosad neobjavljeno pismo koje je Ajhman uputio tadašnjem predsjedniku Jicaku Ben Zviju.
U pismu Ajhman kaže da treba napraviti razliku između odgovornih lidera i ljudi poput njega, koji su, kako kaže, bili primorani da služe kao „obični instrumenti u rukama lidera“.
Pismo nosi datum 29. maj 1962. godine, a Ajhman je pogubljen vješanjem oko ponoći 31. maja.
On je, kao jedan od glavnih organizatora Holokausta, pobjegao iz zarobljeničkog logora poslije Drugog svjetskog rata u Argentinu 1950. godine, gdje je živio pod lažnim imenom sve dok ga u maju 1960. nisu uhvatili izraelski obaviještajni agenti Mosada i prebacili u Jerusalim.
Jevrejska država je ponosna na sposobnost bezbjednosnih službi da ga privedu pravdi, te je Rivlin danas rekao da je suđenje Ajhmanu bilo veliki momenat u istoriji
„U prvim godinama posle Holokausta ljudi u Izraelu bili su zauzeti obnovom i osnivanjem nezavisne države… Suđenje Ajhmanu je razbilo zid tišine. Sposobnost mlade jevrejske države da uhvati nacističkog ubicu pružila je osnovni osjećaj bezbjednosti onima koji su preživeli Holokaust“, istakao je on.
Na današnjoj komemoraciji predstavljena su i druga dokumenta, među kojima su i molbe za milost Ajhmanove supruge Vere i njegovih petoro braće, kao i Ben-Zvijevo pismo tadašnjem ministru pravde u kojem odbacuje njihove zahtjeve.
Izrael i njegovi saveznici nastavili su da koriste svoje resurse širom svijeta goneći odgovorne za Holokaust, iako je većina počinitelja sada na pragu smrti.
Juče je centar „Simon Vizental“ objavio listu od deset navodnih nacista koji bi mogli biti krivično gonjeni u 2016, a izraelski premijer Benjamin Netanijahu upozorio je da je antisemitizam ponovo u porastu u Evropi.
Discovered: Eichmann's plea for a pardon. Remembering on #HolocaustMemorialDay the terrible evil he committed. pic.twitter.com/2JO4VVDQjw
— Reuven Rivlin (@PresidentRuvi) January 27, 2016
U Aušvicu preživjeli odali počast žrtvama Holokausta
Desetine Jevreja koji su preživjeli Holokaust zapalili su danas svijeće u Aušvicu, odajući poštu žrtvama, tačno na 71. godišnjicu od kada je sovjetska vojska oslobodila taj nacistički koncentracioni logor.
Na komemoraciji u nekadašnjem logoru smrti u južnoj Poljskoj, koja je tokom Drugog svjetskog rata bila pod okupacijom nacističke Njemačke, nosili su ešarpe i šalove koji podsjećaju na odjeću sa prugama kakvu su silom nosili zarobljenici, prenosi AP.
Oni su položili vijence i upalili svijeće pored zida gdje su mnogi zarobljenici pogubljeni.
Dan oslobođenja najvećeg nacističkog logora smrti ujedno je i Međunarodni dan sjećanja na Holokaust.
U tom logoru nacisti su na najmonstruozniji način ubili više od milion ljudi, od kojih su 90 odsto bili Jevreji.
Ovogodišnje komemoracije se održavaju u trenutku kada novi talas antisemitizma baca sijenku na novu generaciju evropskih Jevreja, navodi američka agencija, dodajući da i porast antimuslimanskog raspoloženja u jeku migrantske krize raspiruje antisemitizam.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini poručila je da treba biti "dovoljno iskren i priznati da je više od 70 godina poslije Holokausta antisemitizam i dalje živ u "civilizovanoj" Evropskoj uniji".
U međuvremenu, britanski premijer Dejvid Kameron najavio je danas da će planirani nacionalni memorijalni spomenik žrtvama Holokausta biti podignut pored zgrade parlamenta u centru Londona "kao stalna potvrda britanskih vrednosti".
I u Berlinu se njemački parlament okupio u znak sjećanja na žrtve Holokausta, a komemoracije su održane i širom Evrope, dok je u SAD predsjednik Barak Obama obilježio ovaj dan odajući počast dvojici Amerikanaca i dvojici Poljaka zato što su rizikovali živote da bi zaštitili Jevreje tokom Holokausta.