BERLIN - Tjelesna povreda ili sveti religiozni običaj u koji se ne dira? Pitanje obrezivanja muslimanskih i jevrejskih dječaka je u Njemačkoj izazvalo oštru debatu.
Njemački štampa na tu temu donosi brojne komentare.
"Tjelesna povreda? Naravno da je obrezivanje tjelesna povreda", piše u članku Süddeutsche Zeitunga (SZ), obrazlažući ujedno da je obrezivanje isto toliko tjelesna povreda "kao i svaki drugi ljekarski zahvat. Male i velike operacije, one koje spašavaju život i one koje uljepšavaju, one potrebne i one nepotrebne - sve te operacije prema krivičnom pravu važe kao tjelesna povreda. Tek vlastito odobrenje pacijenta opravdava povredu, tek na taj način ljkar pravno ostaje nekažnjen. A kad je dijete taj pacijent, odlučuju roditelji. Takvo je bilo i jeste pravo, to se zove starateljsko pravo."
Kritičari obrezivanja: arhaični običaj i zločin nad nejakim djetetom
SZ napominje da je oštru debatu u njemačkoj javnosti izazvao pokrajinski sud u Kelnu presudom u jednom slučaju, gdje je dječak dovezen u bolnicu s povredama na genitalijama nakon obreda obrezivanja. Sudije su odlučile da je to bila tjelesna povreda te da je to zloupotreba prava kad roditelji odluče da svoga sina podvrgnu običaju obrezivanja. List piše da od tada u javnosti vlada takva uzrujanost, kakva nije zabilježena od presude njemačkog Ustavnog suda 1995. u slučaju raspela u školskim učionicama. Njemački Ustavni sud je tada presudio da su pojedine odrednice bavarskog školskog prava protivustavne, a koje su nalagale da se u svakoj učionici u bavarskim školama mora postaviti raspelo ili barem krst.
Kelnski sud je, piše dalje SZ, argumentirao da su pravila, koja u jevrejskoj i muslimanskoj vjeri propisuju ili preporučuju obrezivanje, usmjerena protiv dobrobiti djeteta.
"Reakcije na to su bile i još uvijek su izuzetno žestoke. Zagovornici te presude su je slavili kao njemački početak svjetskog kraja jednog arhaičnog rituala; trećina muškog stanovništa na svijetu je obrezana. Činjenica jeste da dječaku nakon operacije nedostaje jedan dio kože. Kritičari to smatraju zločinom nad nejakim djetetom", prenosi SZ.
Namjera vlade da zakonski razjasni pitanje obrezivanja
Njemačko izdanje Financial Timesa se u svojoj kolumni takođe osvrće na to i postavlja pitanje: "Je li čovjeku uopšte potreban prepucij (kožni nabor koji prekriva glavić penisa, op.a.)? U biti: uopšte ne, jer polovina svjetskog stanovništva odlično živi i bez takvog jednog tjelesnog ekstremiteta. Druga polovina se dijeli na one sa i one bez prepucija. Ovi posljednji žive napose u jevrejskim i muslimanskim religijskim zajednicama i - što se rado previđa - u američkom društvu. Debata o tome živi li se bolje sa ili bez je osjetno toliko stara kao i samo čovječanstvo. Taj kožni nabor štiti osjetljivije dijelove tijela i čuva njihovu senzibilnost, argumentuju jedni. Bez njega je bolja higijena i optički izgleda bolje, argumentuju drugi - zbog čega je obrezivanje u SAD-u praktično postalo moderna pojava. A treći uopšte ne argumentuju, nego daju svojim sinovima na osnovu tradicije njihove religijske zajednice, taj kožni nabor jednostavno odrezati."
Kod jevreja je običaj provesti obrezivanje osmi dan nakon rođenja djeteta.
Kölner Stadtanzeiger se u komentaru o tome je li ili nije potrebno obrezivati mušku djecu, podsjeća da je "obrezivanje - bilo da ono medicinski ima smisla ili ne - tek sitan zahvat na tijelu, ali da bi zakonska zabrana pogodila osjetljivi živac, kako jevrejske tako i muslimanske vjerske zajednice. Ni u jednoj zemlji na svijetu ne postoji zabrana obrezivanja. Najava njemačke vlade da zakonski uredi pitanje obrezivanja, je umirujuća."
SZ o namjeri savezne vlade da zakonski razjasni da obrezivanje ne predstavlja kažnjivi prekršaj nanošenja tjelesne povrede piše da je to, obzirom na bujajuću agresivnost debate koja se vodi, neophodan potez, i pojašnjava da "obrezivanje nije početak primjene šerijata, a ni simbol za negiranje pravnog poretka u Njemačkoj, nego je ono mnogima samo neobičan i stran običaj."
