Cilj ograničene akcije u Siriji bi bio da se spriječi buduća upotreba hemijskog oružja, izjavio predsjednik SAD Barak Obama i ponovio da još nije donio odluku o napadu. Ipak, jasno je stavio do znanja da više nije pitanje da li će biti vojne intervencije, već kada. Rusija smatra da su pozivi na akciju protiv režima u Damasku kršenje međunarodnog prava.
Američki predsjednik Barak Obama kaže da nije donio odluku o vojnom napadu na Siriju, ali je istakao da bi cilj ograničene akcije bio da se spriječi buduća upotreba hemijskog oružja.
Obama je u intervjuu za Pi-Bi-Es rekao da američki zvaničnici vjeruju da je sirijska vlada odgovorna za napad hemijskim oružjem u predgrađima Damaska gdje je poginulo nekoliko stotina ljudi.
"Prije svega, nisam donio odluku. Čuo sam neke stavove naše vojske. Razgovarao sam sa mojim nacionalnim bezbjednosnim timom. Mislim da svi razumijemo strašne stvari koje se dešavaju u Siriji već duže vrijeme. Asadov režim ubija desetine hiljada svojih ljudi", upozorava Obama.
Američki predsjednik ne vjeruje da sirijska opozicija raspolaže hemijskim oružjem koje bi moglo da se upotrebi u tom opsegu.
Obama je rekao da Asadova vlada mora biti kažnjena, ali je istakao da namjerava da izbjegne ponavljanje grešaka koje je Vašington napravio u ratu u Iraku, navode agencije.
"Ne želim nikakav beskonačan sukob u Siriji, već se moramo pobrinuti da kada zemlje prekrše međunarodne norme o naoružanju kao što je hemijsko oružje, koje može predstavljati prijetnju po nas, odgovaraju za svoje postupke", objasnio je Obama.
Obama je dao intervju poslije sjednice Savjeta bezbjednosti UN čije stalne članice nisu postigle dogovor o rezoluciji koju je predložila Velika Britanija.
Rezolucijom bi bila odobrena upotreba vojne sile protiv sirijskih vlasti i snaga predsjednika Bašara el Asada. Predstavnici Rusije i Kine su ranije napustili sjednicu.
Sa druge strane, Rusija oštro osuđuje najave eventualne vojne intervencije u Siriji, a pozive na akciju ocenjuje kao kršenje međunarodnog prava.
"Planovi nekih zemalja da izvrše vojni napad na Siriju predstavljaju flagrantno kršenje ključnih tačaka Povelje UN i drugih normi međunarodnog prava", navedeno je u saopštenju ruskog Ministarstvo spoljnih poslova, koje prenosi AFP.
Rusija ističe da je suviše rano da se razmatra odgovor Savjeta bezbjednosti UN na navodni hemijski napad u blizini Damaska prije nego što tim UN koji ispituje mjesto napada ne objavi rezulate istrage.
Predsednici Rusije i Irana, Vladmiri Putin i Hasan Rohani kasno sinoć razgovarali su telefonom i saglasili su se da je upotreba hemijskog oružja nedopustiva, ali su se usprotivili intervenciji protiv Sirije, saopštio je Kremlj.
Uprkos tome, u zapadnim zemljama se sve otvorenije govori o vazdužnim udarima na Siriju. Šef britanske diplomatije Vilijem Hejg istakao je da je akcija moguća i bez odobrenja Savjeta bezbjednosti.
"I bez dogovora u Ujedinjenim nacijama, mi imamo odgovornost. Ovo je prva upotreba hemijskog oružja u 21. vijeku i to mora da bude neprihvatljivo, moramo da se suprotstavimo nečemu što je ratni zločin, zločin protiv humanosti", rekao je Hejg.
Stejt Department je saopštio da je rezolucija blokirana zbog "ruske nepopustljivosti" i istakao da će američaka administracija preduzeti odgovarajuće akcije i bez podrške saveznika ili Ujedinjenih nacija.
Oglasila se i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u razgovoru s britanskim kolegom Dejvidom Kameronom rekla je da ima dovoljno dokaza o upotrebi hemijskog oružja u Siriji i da sirijski režim ne smije da se nada da će nastaviti nekažnjeno da vodi rat u suprotnosti sa međunarodnim pravom.
Premijer Italije Enriko Leta bio je umjereniji, i poručio da Italija zbog tradicije i pravnog sistema, zahtijeva legitimni put, "a to je dozvola od UN-a".
Režim sirijskog predsjednika Bašara el Asada i dalje negira upotrebu hemijskog oružja, a ambasador Sirije u UN Bašar Džafari izjavio je da je nekoliko desetina sirijskih vojnika otrovano gasom i pozvao UN da to istraže.
