VAŠINGTON - Kontroverzni referendumi o nezavisnosti u iračkom Kurdistanu i španskom regionu Kataloniji su prva naznaka da je svijet ušao u eru secesionizma.
Naime, oba referenduma se održavaju u regionima koji su u sukobu s centralnim vladama, ali i međunarodnom zajednicom, što samo dodatno povećava mogućnost sukoba širih razmjera.
Do secesije dolazi kada se određeni region otcijepi od centralne vlade i formira suverenu državu. Trenutno širom svijeta postoji 55 aktivnih secesionističkih pokreta, što je neki godišnji trend još od 1945. godine. Većina tih pokreta nije uspjela da ostvari svoj cilj - nezavisnost, neki su sklapali sporazume s vladama, dok bi drugi u potpunosti nestali. Gruba procjena je da se trećina tih pokreta okrenula nasilju. Zapravo, ima i onih koji tvrde da je secesionizam glavni uzrok nemira u današnjem svijetu.
STRATEGIJA: Secesionistički pokreti koriste dva pristupa kako bi došli do nezavisnosti. Naime, u prvom pristupu njihova glavna meta je centralna vlada, koja im je, ujedno, i glavna prepreka za nezavisnost. Drugi pristup je zaobilaženje centralne vlade, kada se secesionistički pokreti okreću međunarodnoj zajednici, koja onda vrši pritisak na vladu. Zanimljivo je da su svi secesionistički pokreti izuzetno uvezani i uče jedni od drugih. Tako su, recimo, Katalonci poslali posmatrače u Škotsku 2014. da saznaju kako da odrade kampanju za referendum. Takođe, predstavnici kurdske regionalne vlade se redovno susreću sa svojim kolegama iz katalonskih i flamanskih pokreta i razmjenjuju taktike i strategije.
KATALONIJA: Secesionistički region Katalonije se odlučio za taktiku "izbornog osvajanja". Oni su odlučni da na regularnim izborima prvo dobiju kontrolu nad regionalnim parlamentom i vladom, a zatim da donesu zakon koji će im omogućiti secesiju i prisiliti špansku vladu da pregovara.
Predstojeći referendum ima za cilj da prisili špansku centralnu vladu na pregovore. Očekuje se da će Katalonci izglasati odvajanje od Španije, a bilo bi veoma riskantno da Vlada Španije ignoriše rezultat referenduma. Katalonski secesionisti su obećali da će proglasiti nezavisnost u roku od 48 časova od objave rezultata referenduma. Dakle, prije ili kasnije, španska vlada će morati da odreaguje. Secesionisti imaju na umu i međunarodnu zajednicu, posebno EU, koja bi mogla da izvrši pritisak na špansku vladu.
KURDISTAN: U Kurdistanu je, ipak, malo drugačije. Naime, demokratske institucije u Iraku su izuzetno slabe, a kurdski secesionizam zabrinjava i susjedne države, poput Turske i Irana, jer u ovim zemljama žive kurdske manjine. Cilj juče održanog kurdskog referenduma je i iračka vlada, ali i međunarodna zajednica. Kurdi se nadaju da velika izlaznost i dobar rezultat mogu donijeti dodatnu autonomiju, koja će dovesti do pune nezavisnosti. Oni, zapravo, žele da iskoriste momenat jer je svijet čuo za njih.