JERUSALIM - Izraelski ministar odbrane Ehud Barak saopštio je danas da odlazi iz politike, što je neočekivana odluka koja produbljuje neizvjesnost u vezi s tim na koji će se način Izrael suprotstaviti iranskom nuklearnom programu.
Izgledalo je da je Barakova politička budućnost pozitivna poslije osmodnevne izraelske ofanzive u Pojasu Gaze, ali su ankete pokazale da njegova centristička partija, koja je manji partner u vladajućoj koaliciji, ne bi osvojila više od četiri mandata na izborima za parlament od 120 mjesta.
Barak, bivši šef Laburističke partije, insistirao je da su on i premijer Benjamin Netanjahu ujedinjeni u vođenju politike prema Iranu, zbog koje se premijer često nalazio u sporu s američkim predsjednikom Barakom Obamom.
Kao jedini centrista u koalicionoj vladi desničarskih stranaka, Barak je često posjećivao Vašington i razgovarao sa američkim zvaničnicima, a ponekad je kritikovao Netanjahua zbog nesuglasica sa SAD.
On je na konferenciji za novinare objavio da neće biti kandidat na izborima 22. januara, na kojima se očekuje pobjeda Netanjahuove stranke Likud.
Barak je rekao da će ostati na funkciji do formiranja nove vlade za oko tri mjeseca, što je signal da njegova odluka neće imati momentalan uticaj na izraelsku politiku prema iranskim nuklearnim ambicijama, prenio je Rojters.
"Iransko pitanje i dalje je veoma važno, a tako će biti i nakon što ja napustim funkciju za tri mjeseca. To pitanje će ostati na dnevnom redu", rekao je izraelski ministar odbrane.
Ovaj sedamdesetogodišnji bivši general rekao je da želi da provede više vremena sa porodicom. Politika, kako je rekao, nikada nije bila njegova naročita strast, zbog čega osjeća da treba dati prostora drugima na najvišim funkcijama u Izraelu.
Barak je dodao da je spreman da ponudi savjete sljedećem premijeru, ako to od njega bude traženo. On je služio kao ministar odbrane od 2007. godine i kao premijer od 1999. do 2001. godine.
Netanjahu je u saopštenju rekao da "poštuje odluku ministra odbrane i zahvaljuje mu za saradnju u vladi, uz veliku zahvalnost na dugogodišnjem doprinosu bezbjednosti države".
Pokret Hamas, koji upravlja Pojasom Gaze, saopštio je da je Barakova odluka o povlačenju dokaz da je nedavni izraelski napad na Gazu bio katastrofa. Izrael tvrdi da je ofanziva bila uspješna i da je uništen najveći dio Hamasovog raketnog arsenala, uz eliminaciju njegovih najuticajnijih militanata.
Barak je bivši komandant elitne specijalne jedinice, a dok je bio premijer bezuspješno je pokušavao da sklopi mir sa Palestincima i Sirijom. Zalagao se za jače međunarodne sankcije protiv Irana da bi se spriječilo da ta zemlja proizvede atomsko oružje.
On je upozorio da je Teheran sve bliže "zoni imuniteta", jer će njegova duboko ukopana i zaštićena nuklearna postrojenja uskoro biti van domašaja izraelske vojske.
Barak je prošlog mjeseca izjavio "Dejli telegrafu" da je momentalna eskalacija krize izbjegnuta, jer je Teheran odlučio ranije ove godine da iskoristi dvije trećine svog srednje obogaćenog uranijuma u civilne svrhe. On je dodao da se period razmatranja odluke o akciji time produžava za osam do deset mjeseci.