MOSKVA - Odnosi Rusije i Saudijske Arabije, koji nikad nisu bili bez problema, danas su prilično napeti, i to se navjerovatnije neće promijeniti u bliskoj budućnosti.
To nije samo zbog njihovih suprotstavljenih pristupa rješenju krize u Siriji.
Razlog je što su Moskva i Rijad na različitim strana kada je riječ o transformaciji Bliskog istoka, koja je sada u toku.
Ipak, u nekim oblastima, ove zemlje zavise jedna od druge i mogle bi u budućnosti da postanu partneri, istina ne zadugo, navodi se u tekstu agencije RIA Novosti.
Već je zaboravljeno da je SSSR bio prva nearapska zemlja koja je diplomatski priznala Saudijsku Arabiju u februaru 1926. godine /čak i prije formalne nezavisnosti/.
Moskva je vidjela nezavisnost Saudijske Arabije kao još jedan znak raspada kolonijalnog carstva.
Ipak, diplomatske veze prekinute su 1938. na inicijativu Rijada i odnosi među te dvije zemlje i dalje nisu prijateljske.
Tokom hladnog rata Moskva je pažnju usmjerila na sekularne političke režime na Bliskom istoku kao što su Egipat, Sirija i Irak.
S obzirom da je monarhija i teokratska država Saudijska Arabija odmah je otpala sa te liste potencijalnih sovjetskih saveznika ili partnera.
U međuvremenu, Rijad je komunistički režim smatrao antiislamskim i nekompatibilnim sa saudijskim vrijednostima.
U isto vrijeme, Rusija ima i svoje zamjerke Saudijskoj Arabiji. Rijad je tokom osamdesetih godina 20. vijeka podržao mudžahedine u Avganistanu i Saudijci su podržali sporazum sa Vašingtonom u cilju smanjenja cijena nafte, što je Sovjetima smanjilo prihod od izvoza nafte.
Ovakva atmosfera nije ostavila mnogo prostora za saradnju, ali je Moskva nakon dolaska Mihaila Gorbačova na vlast počela da gleda Bliski istok iz druge perspektive.
Ona je 1990-1991 ostavila svog nepredvidivog saveznika Sadama Huseina i nije se protivila vojnoj akciji "Pustinjska oluja". Diplomatski odnosi SSSR i Saudijske Arabije obnovljeni su 1990. i to je mogao da bude uspješan početak duge saradnje.
Ali, dalji razvoj situacije pokazao je da se odnosi Moskve i Rijada suočavaju sa drugim izazovima. Problemi su se vrlo brzo pojavili kada je devedesetih godina prošlog vijeka Saudijska Arabija počela da prebacuje novac radikalnim muslimanskim organizacijama u Rusiji i drugim postsovjetskim zemljama.
Dio tih finansijskih sredstava "hranio" je ekstremiste i ohrabrio ih da nastave svoj krvavi posao.
Saudijski militanti borili su se i na strani separatista u čečenskim ratovima.
Moskva je od početka ustanaka na Bliskom istoku, posebno nakon što je izbio rat u Libiji, opravdano sumnjala da Saudijska Arabija finansira i naoružava snage protiv Gadafija.
Moskva je kasnije bila užasnuta odlukom Rijada da uguši opoziciju u Bahreinu.
To je izgledalo kao klasična igra dvostrukih aršina - podržati libijsku opoziciju, a ubijati demonstrante u Bahreinu.
Bilateralni odnosi su se pogoršali kada je Rijad snažno podržao opoziciju u Siriji. Za razliku od Libije, Sirija je ključni saveznik Rusije u regionu.
Prema tome, Moskva je reagovala u skladu sa tim i konačno promijenila svoju politiku prema Saudijskoj Arabiji.
Sa stanovišta Moskve Saudijska Arabija je ključni igrač u američkoj igri u stvaranju jedinstvenog sunitskog fronta protiv Irana /što je stara ideja koju je Vašington prvi put pokušao da primijeni u praksi 1980).
Ako padne vlada sirijskog predsjednika Bašara al Asada to znači da će Teheran izgubiti svog posljednjeg bliskoistočnog saveznika.
Strategija "Sirija sada, Iran sljedeći" apsolutno je neprihvatljiva za Rusiju, jer u slučaju rata, haos u Iranu otvorio bi "brane" što bi dovelo do nestabilnosti u Južnom Kavkazu i centralnoj Aziji, pa, braneći Siriju i suprotstavljajući onima koji žele da zbace zvaničnu vladu u Damasku, Moskva, u stvari, brani svoje nacionalne interese.
Neće biti pretjerivanje reći da je aktuelna kriza u odnosima Rusije i Saudijske Arabije najgora od devedesetih godina 20. vijeka.
Kako bliskoistočna zagonetka postaje sve više složena ostaje sve manje prostora za diplomatski manevar.
Očigledno je da će, ako Asad padne, sunitsko-šiitska opozicija /predvođena Rijadom i Teheranom/ biti jedan od glavnih faktora koji će oblikovati novo lice regiona.
Situacija je veoma eksplozivna i može svašta da se dogodi, a zategnuti odnosi Rusije i Saudijske Arabije zavisiće od budućeg razvoja situacije na Bliskom istoku.