KAIRO - Masovnim demonstracijama protiv tridesetogodišnje vladavine predsjednika Hosnija Mubaraka, koje već osmi dan potresaju Egipat, u utorak se pridružilo 250.000 ljudi.
Na glavnom trgu u Kairu u "milionskom maršu" rijeke demonstranata, od kojih su mnogi nosili egipatske zastave ili transparente, cijeli dan se slivalo na trg Tahrir, koji je već oko podneva bio prepun naroda.
Među demonstrantima ima i žena i djece, a mogli su se čuti slogani "Mubarak, idi u Saudijsku Arabiju i Bahrein" i "Ne želimo te".
Demonstranti na centralnom trgu Tahrir u Kairu, koji su tu proveli noć bez obzira na policijski sat, tvrde da nastavljaju s akcijom sve dok Mubarak ne odstupi s vlasti. Dopisnici su javljali da je atmosfera slavljenička, te da građani pjevaju i vesele se. Lutke koje simbolično predstavljaju Mubaraka vise sa semafora, a neki demonstranti nosili su mrtvački kovčeg.
Masovni protesti odvijaju se i u Aleksandriji i Suecu, gdje su demonstranti uzvikivali "Odlazi, odlazi" i "Revolucija je svuda".
Helikopteri su nadlijetali centar Kaira, a vojska je zatvorila prilaze glavnom gradu i drugim gradovima. Vojska je postavila blokade na autoputu koji povezuje Aleksandriju, drugi po veličini grad u Egiptu na Mediteranu, a željeznički saobraćaj je prekinut.
Egipatski opozicioni lider Muhamed el Baradej, koji je postao ključna ličnost u protestima u Egiptu, poručio je juče da egipatski predsjednik Hosni Mubarak treba da ode s vlasti ako želi da sačuva živu glavu.
El Baradej, koji je 2005. dobio Nobelovu nagradu za mir, a od 1997. do 2009. bio je direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, poručio je da pobuna protiv Mubarakove vlasti ne može biti zaustavljena.
"Petak je nazvan 'danom odlaska'. Nadam se da će on odgovoriti na taj poziv", dodao je El Baradej i rekao da ne može da zamisli nijedan razlog zbog kojeg bi Mubarak ostao dan duže na vlasti.
Koalicija opozicionih grupa, predvođena "Muslimanskim bratstvom", saopštila je da će pregovori početi tek kada Mubarak siđe s vlasti.
Sa druge strane, novoizabrani Mubarakov potpredsjednik Omar Sulejman počeo je juče razgovore s predstavnicima opozicije, obećavši reforme.
Egipatska armija nanijela je težak udarac Mubaraku saopštenjem da neće upotrijebiti silu protiv demonstranata i da ima razumijevanja za legitimne zahtjeve naroda, koji ima pravo na mirne proteste.
Mubarak, koji je na vlasti od 1981. godine, izazvao je revolt ljudi, ali on ne pokazuje namjeru da se povuče. Mediji su spekulisali da bi Mubarak mogao da napusti Kairo i da otputuje u London, gdje ga čekaju sin Gamal, kojeg je egipatski predsjednik spremao za nasljednika, i supruga Suzan.
Strane zemlje ubrzale su evakuaciju svojih građana, a Stejt department naložio je većini svog osoblja da odmah napusti Egipat.
Diplomate nezvanično kažu da EU mora da bude oprezna u odnosu na dešavanja u Egiptu, jer mora da podrži demokratske snage, ali ne smije potkopati šanse novoj vladi, koju je postavio Mubarak i koja bi trebalo da vodi zemlju do izbora.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da bi na vlast u Egiptu mogli da dođu radikalni islamisti, kao što se dogodilo u Iranu. On je na zajedničkoj konferenciji s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel izrazio nadu da će tridesetogodišnji mirovni sporazum s Egiptom preživjeti sve promjene koje se događaju u Kairu.
"Egipatski predsjednik Hosni Mubarak treba da usliši želje naroda za promjenama", izjavio je turski premijer Redžep Tajip Erdogan.
U Egiptu je Internet blokiran, a mobilna telefonska mreža poremećena. Ipak, kompanija "Google" pokrenula je posebnu uslugu koja građanima Egipta omogućuje slanje Twitter poruke pozivom na telefonski broj i ostavljanjem glasovne poruke, odnosno bez internetske veze.
Ove najveće demonstracije protiv Mubaraka od kada je došao na vlast 1981. godine počele su 25. januara. Demonstranti su inspirisani narodnom pobunom u Tunisu sredinom januara, u kojoj je svrgnut predsjednik Zin el Abidin Ben Ali, poslije dvije decenije vladavine.
U Tunisu 219 mrtvih
U Tunisu je od početka nereda sredinom decembra poginulo najmanje 219 lica, a 510 je povrijeđeno, saopštio je šef misije Visokog komesarijata UN-a za zaštitu ljudskih prava Bakre Ndijae.
On je precizirao da je 147 lica poginulo u neredima na ulicama, dok su 72 lica poginula u zatvoru.
"Ovo su preliminarni podaci i UN nastavlja istragu", dodao je Ndijae.
Prema podacima UN-a od 19. januara, bilo je najmanje 100 poginulih.
U Tunisu traju demonstracije protiv režima predsjednika Zine El Abidine ben Alija, koji je zemlju napustio 14. januara.